U poslednjih nekoliko meseci u javnosti su prisutne kontradiktorne izjave u vezi sa ekonomskom situacijom u Americi, gde s jedne strane, američki zvaničnici tvrde da nema razloga za brigu, a s druge su tvrdnje da je recesija skoro izvesna, a možda čak i depresija, ističe se u analizi MAT-a pod nazivom - Da li svetska ekonomija ulazi u novu recesiju.

Analiza je objavljena u najnovijem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova


Analiza je objavljena u najnovijem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova i njeni autori Miladin Kovačević i Katarina Stančić navode da bi se, ako se taj scenario ostvari, pod recesivnim udarom našao ceo svet.

Takođe i da se iza suprotstavljenih izjava kriju indikativni trendovi, a jedan od njih je smanjenje broja zaposlenih, koji je započet paralelno sa FED-ovim povećanjem kamatnih stopa u martu, a ubrzao se tokom godine, istovremeno sa predviđanjima da je na pomolu nova kriza.

[caption id="attachment_24638" align="aligncenter" width="1000"] Shutterstock/askarim[/caption]

Velika otpuštanja u američkim gigantima


Navode da je Amazon otpustio 100.000 ljudi u drugom kvartalu ove godine, da je Ford u julu otpustio 8.000 radnikam, a isto rade i druge kompanije iz automobilske industrije, pa je Rivian proizvođač električnih terenskih vozila otpustio 840 ljudi, a Tesla 200 ljudi.

Velika otpuštanja se beleže i u sektoru finansija, pa je Coinbase otpustila 1.100 radnika, dok JPMorgan Chase&Co. najavljuje otkaze za nekoliko stotina zaposlenih.

Meta i Twitter su takođe najavili otkaze za stotine ljudi, Netflix je otpustio 300 zaposlenih.

Većina njih kao razloge za otkaze navodi ekonomsku neizvesnost, povećanje troškova i rast kamatnih stopa.

Odgovarajući na pitanje da li je recesija neizbežna, autori ističu da se uoči ekonomske recesije pojavljuju indikatori koji sa velikom verovatnoćom ukazuju na nju.

-Pored indikatora realne ekonomije, tržište obveznica i berza u ekonomskim krugovima su najpouzdaniji „termometer“ stanja ekonomije. Najčešće spominjan pokazatelj koji nagoveštava krizu je opadajuća kriva prinosa, fenomen u kome se razlike između kamatnih stopa na dugi i srednji rok smanjuju skoro do nivoa izjednačenja ili čak postaju niže za dugoročne zajmove, navodi se u analizi.

Ekonomija će u budućnosti biti slaba i sa prisutnom deflacijom


Ističe se da je reč o devijaciji krive prinosa u opadajućem, umesto u rastućem pravcu a ona se tumači kao signal koji investitori šalju preko tržišta, da će ekonomija u budućnosti biti slaba i sa prisutnom deflacijom.

Da tržišta očekuju recesiju, uprkos povećanju kamatnih stopa od strane FED-a, pokazuju i cene berzanskih proizvoda koje su u opadanju, kao što su nafta, zlato, srebro, bakar, pšenica, soja, kukuruz.

Navodi se da posrću i druge najveće svetske ekonomije, pa Kina zbog zatvaranja ekonomije usporava rast, a Evropa se suočava sa do sada najvećom neizvesnošću od Drugog svetskog rata, energetskim problemima i ratnim sukobom na svojoj teritoriji.

Likvidnost je preplavila celu ekonomiju i podstakla ličnu potrošnju, koja je dovela do još jednog talasa pregrevanja ekonomije.

[caption id="attachment_34543" align="aligncenter" width="1000"] Shutterstock[/caption]

Dezinflacija - deflacija - recesija


Autori ističu da tržišta, nezavisno od poteza FED-a, očekuju recesiju, pa se procenjuje da će najkasnije u četvrtom kvartalu 2022. godine krenuti dezinflacija koja će se pretvoriti u deflaciju i recesiju.

U tom slučaju, FED bi mogao da ponovo preokrene svoju politiku i da nastavi sa programom kvantitativnih olakšica i spuštanjem kamatnih stopa.

Sami građani su, pokazuju rezultati anketa, iskazali svoje nezadovoljstvo dosadašnjom ekonomijom i većinom misle da će ekonomija u narednom periodu biti još lošija.

Bajdenov rejting sve slabiji


Tako je prema istraživanju javnog mnjenja koje već 15 godina sprovodi CNBC, Bajdenov rejting opao za pet procentnih poena u julu u odnosu na april 2022. i iznosi 36 procenata, što je za jedan procentni poen ispod Trampovog najlošijeg rejtinga.

Podrška ekonomskoj politici je još manja i iznosi samo 30 odsto, dok su najlošiji rezultati njegovih prethodnika, Trampa i Obame, iznosili 41 odsto i 37 procenata.
Većina ispitanika, njih 52 odsto, smatra da će ekonomija u narednom periodu biti još lošija, a 22 odsto da će doći do poboljšanja.

Ankete pokazuju i da 78 procenata Amerikanaca strahuje od gubitka posla i da 56 odsto nije finansijski spremno za dolazeću recesiju, što znači da se može očekivati pad potrošnje već u bliskoj budućnosti, a koji direktno vodi u ekonomsku kontrakciju.

Ovi rezultati, ističe se, pokazuju najveći pesimizam u poslednjih 15 godina i pesimističniji su nego za vreme krize i epidemije korona virusom.