Ravan sivi trougao počeo je da se pojavljuje u raspravama o sledećim kineskim idejama u vojnoj avijaciji, izgledajući manje kao avion, a više kao pokretna baza. Koncept se zove Luanniao i predstavljen je kao nosač aviona za bliski svemir, namenjen da ostane visoko iznad vremenskih uslova, patrolnih zona i većine presretača.

Ideja je jednostavna za razumevanje: držati platformu van dometa, a zatim sa visine lansirati borbene letelice. Trougao se predstavlja kao deo Projekta Nantianmen, šireg portfolija budućih sistema povezanih sa kineskom kompanijom Aviation Industry Corporation of China (AVIC). U tom okviru, visina je primarna odbrana, a letelica je opisana kao sposobna da deluje izvan dometa današnjih sistema zemlja-vazduh. Rezultat je koncept koji izgleda kao strateški dijagram pretvoren u vozilo, piše Dejli galaksi.

Ono što je učinilo da se ideja brzo proširi nije fotografija procurenog prototipa, već skup objavljenih specifikacija koje više liče na brodogradnju nego na avijaciju. Što se dublje ulazi u te brojke, priča sve manje govori o elegantnim oblicima, a sve više postaje pitanje energije, potiska i dugotrajnog leta u razređenom vazduhu.

Tvrdnja o „letećem nosaču aviona“ počinje veličinom

Specifikacije koncepta su neobično precizne: dužina 242 metra i širina 684 metra, uz maksimalnu poletnu masu do 120.000 tona. Upravo zbog tih brojki izraz „leteći nosač aviona“ prati koncept gde god se pojavi. Platforma je opisana kao strateški resurs, a ne taktički avion.

U izveštaju medija The Nation Thailand navodi se da je letelica zamišljena da deluje iznad postojećih sistema protivvazdušne odbrane, praktično funkcionišući kao vazdušna baza. Isti izvor naglašava da je reč o dugoročnom konceptu, a ne o programu aviona koji će uskoro ući u proizvodnju. Taj vremenski okvir je važan jer pozicionira projekat i kao ambiciju i kao poruku, podjednako koliko i kao inženjerski poduhvat.

Koncept se takođe povezuje sa geopolitičkim žarištima, uključujući Taiwan i South China Sea. Taj detalj daje tvrdnji o velikoj visini konkretan smisao: platforma bi mogla da bude raspoređena direktno iznad područja gde prisustvo iz vazduha ima i vojni i politički značaj. Time se dizajn pretvara iz apstraktnog „aviona budućnosti“ u specifično sredstvo strateškog pritiska.

Teret Luanniaoa: 88 stelt dronova

Najkonkretniji operativni detalj odnosi se na ono što bi Luanniao trebalo da nosi i lansira. Javne specifikacije navode da bi platforma mogla da pokrene 88 bespilotnih lovaca, nazvanih Xuan Nu, koji su opisani kao stelt i sposobni da nose hipersonične rakete.

To predstavlja savremeni paket pretnji zasnovan na velikom broju platformi, autonomiji i vrlo kratkom vremenu upozorenja. Logika koncepta podrazumeva podelu uloga: Luanniao je stabilna visinska platforma, dok dronovi predstavljaju manevarski deo napada. Zbog toga se letelica opisuje kao nosač, a ne kao bombarder. Njeno glavno oružje nije jedan teret, već stalna sposobnost lansiranja velikog broja letelica sa mesta koje je teško napasti.

U istom izveštaju citira se i stručnjak za odbranu Peter Layton, koji kaže:

„Ako bude uspešno izgrađena, letelica bi se nalazila izvan dometa gotovo svih raketa zemlja-vazduh, jer bi delovala izvan granica vremenskih uslova i većine postojećih sistema odbrane.“

Ključna rečenica je „ako bude uspešno izgrađena“, jer čitavo obećanje zavisi od toga da li platforma zaista može dugo da ostane na toj visini.

Proračun potiska: gde koncept susreće fiziku

Kada se masa platforme shvati doslovno, glavno pitanje postaje energija i kontinuirani potisak. Analiza objavljena u časopisu Indian Defence Review procenjuje potrebni uzgon na oko 340 meganjutna stalnog potiska. To je broj koji gotovo nema paralelu u avijaciji.

Za poređenje se uzima motor Pratt & Whitney F135 koji pokreće F-35 Lightning II, sa potiskom od oko 191 kilonjutna. Po toj računici, platformi veličine Luanniaoa trebalo bi više od 1.700 motora klase F135 koji rade istovremeno. Iako je to ilustrativno poređenje, ono jasno pokazuje ogroman jaz u pogonskoj tehnologiji koji ovaj koncept otvara.

Da bi se naglasilo koliko je ideja izvan standardne avijacije, isti izvor poredi je sa avionom Antonov An-225 Mriya, čija masa iznosi oko 640 tona, i navodi da bi koncept nosača zahtevao povećanje razmera skoro 200 puta. Kao dodatni reper koristi se i potisak raketa, uz napomenu da je ogromna razlika između kratkotrajnog raketnog potiska i dugotrajnog leta u atmosferi.

Ta poređenja ne odlučuju o tome da li je projekat moguć, ali objašnjavaju zašto koncept izaziva polemike čim inženjeri počnu da računaju.

Nantianmen postaje javna atrakcija pre nego što postane tehnologija

Dok Luanniao za sada postoji samo kao priča sa slikama i specifikacijama, naziv Nantianmen se već seli u javni prostor. Kineski medij China Daily navodi da se u Shanghai planira tematski kompleks od 40.000 kvadratnih metara u oblasti Lin-gang Special Area, inspirisan Nantianmen projektom.

Taj brend je pokrenut 2017. godine i vremenom je proširen u čitav univerzum priča i futurističkih sistema naoružanja. To pokazuje da Nantianmen funkcioniše kao narativni ekosistem, a ne samo kao tehnička mapa puta.

U izveštaju se citira i menadžer projekta Zhou Yixiao, koji navodi:
„Glavni građevinski radovi biće završeni do kraja godine, što će omogućiti interna testiranja. Otvaranje za javnost zakazano je za 1. avgust 2027.“

To znači da je sledeća konkretna prekretnica vezana za ime Nantianmen otvaranje tematskog parka, a ne predstavljanje stvarne letelice.

Američki vojni analitičari: moguće i propagandni efekat

Skeptičniji pogled pojavljuje se u američkom časopisu The National Interest, koji savetuje da se projekat prati, ali bez pretpostavke da svaka konceptualna ilustracija znači i realnu sposobnost.

Taj izvor opisuje Nantianmen kao „hrabru inicijativu“, ali upozorava da „njegovi promoteri na društvenim mrežama često preuveličavaju šta projekat može da postigne ili da li je uopšte ostvariv“, kao deo šireg propagandnog narativa.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: 

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.