Istorija učešća Srbije počinje davne 1851. godine na prvoj svetskoj izložbi, organizovanoj u Londonu, kada smo zajedno sa Velikom Britanijom, Francuskom, Nemačkom, Austrijom, Kanadom i Španijom imali paviljon od 125 kvadratnih metara, koji je mogao da primi 302 izlagača, piše Tanjug.

Srbija će 176 godina kasnije biti domaćin najvažnije izložbe za ceo region – Specijalizovane izložbe EXPO, sa izložbenim prostorom od 25 ha, koji će za tri meseca trajanja ugostiti više od 3 miliona posetilaca i 120 zemalja učesnica, saopštio je danas EXPO 2027.

Kako se navodi, EXPO izložbe predstavljaju globalno okupljanje nacija posvećeno pronalaženju rešenja za izazove našeg vremena, a ove izložbe posebno su zanimljive jer su se na njima prvi put javnosti predstavila neka od najvećih tehnoloških i naučnih dostignuća svog vremena, kao što su naizmenična struja, telefon, touchscreen tehnologija i mnoga druga, ali i umetnički pravci kao što je Art deko.

Takođe, EXPO izložbe su ostavile svetu trajna arhitektonska nasleđa i neke od najpoznatijih građevina na svetu kao što su Ajfelov toranj u Parizu ili Atomium u Briselu, Okeanarijum i novi sajam u Lisabonu.

Iako su ishodi i nasleđa dosadašnjih EXPO izložbi uglavnom bile infrastrukturne građevine, naučna i tehnološka dostignuća, proteklih godina teme EXPO izložbi se, pored ovog aspekta, veoma pažljivo bave izazovima čovečanstva, odnosno društveno važnim temama, kao što je održivi razvoj, hrana ili energija.

[caption id="attachment_92738" align="alignnone" width="1000"]expo 2027 foto: BalkansCat / Shutterstock.com[/caption]

Svetu je danas više nego ikad potreban pozitivan i svež pogled na budućnost, a svetske EXPO izložbe su, po svom konceptu, sjajna mesta za diskusiju i podsticanje da svi, pojedinačno i zajedno, učinimo svet boljim mestom za buduće generacije, navedeno je u saopštenju.

Još jedna izložba, na kojoj je Srbija zapaženo učestvovala, bila je u Parizu 1900. godine, na reci Sena, gde su predstavljeni naši proizvodi (hrana, minerali, tkanine) na specijalno izgrađenom paviljonu, veličine 550 kvadratnih metara, u obliku srpsko-vizantijske crkve.

Budući da je tada bilo nagrađivanja za izložbenost, Srbija je dobila čak 19 zlatnih, 69 srebrnih i 98 bronzanih medalja.

Srbija je potom imala zapaženo učešće na izložbi u Briselu 1958. godine, zbog koje je izgrađen Atomijum, koji je danas simbol Brisela i Belgije, a kada smo kao Jugoslavija dobili ogromnu pažnju zbog, opet, jedinstvenog paviljona, sagrađenog od kombinacije gvožđa i stakla.

Godine 1967. u Montrealu, 90 zemalja je napravilo svoj paviljon, a paviljon Srbije je spoljašnjim izgledom imao elemente Đerdapa na Dunavu i mosta „Gazela“ u Beogradu.

Od 2000. godine Srbija je učestovala još na tri izložbe - u Šangaju 2010. godine, u Milanu 2015. i u Dubaiju 2021. godine.

Šangaj je po posećenosti oborio sve rekorde, a Srbija je imala impozantan paviljon veličine čak 1000 kvadratnih metara sa fasadom koja je bila inspirisana čuvenim pirotskim ćilimom.

Dok je u Milanu učestvovala sa fokusom na hranu, kao tadašnjom temom, u Dubaiju u postkovid periodu Srbija je svojim impresivnim nastupom privukla pažnju više od milion posetilaca.

Tokom predstavljanja na Expo 2020 Dubai, Srbija je ostvarila više od 10.000 poslovnih kontakata i postala tema svetskih medija zahvaljujući nauci i inovacijama, kao i proslavljenim umetnicima i sportistima koji su bili deo naše postavke.

Tema Specijalizovane izložbe u Beogradu „Igra(j) za čovečanstvo – sport i muzika za sve“ pružaju zemljama učesnicama veliki broj mogućnosti da na najbolji način predstave svoje kulture i nasleđe, ali sigurno je da će Beograd biti uspešan kao domaćin, podjednako kao i učesnik prethodnih izložbi, ističe se u saopštenju.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.