Svađe oko međe, pomerene ograde i korišćenje tuđeg zemljišta među najčešćim su uzrocima dugotrajnih komšijskih sporova. Problem često počinje bezazleno – vlasnik dozvoli komšiji da koristi mali deo placa za baštu, ostavljanje automobila ili prolaz.
Godine prolaze, ograda ostaje na istom mestu, a ono što je nekada bilo samo usmeno odobrenje počinje da izgleda kao trajno stanje, piše Kurir.
Tada se mnogi vlasnici pitaju: može li komšija, zato što godinama koristi deo mog zemljišta, jednog dana da postane njegov vlasnik?
Odgovor nije jednostavan, a ključna reč je održaj.
Nije dovoljno samo to što komšija koristi vaš plac
Protok vremena sam po sebi ne znači da komšija automatski postaje vlasnik dela vaše parcele.
Prema Zakonu o osnovama svojinskopravnih odnosa, pravo svojine na nepokretnosti može se steći održajem, ali samo ako su ispunjeni zakonski uslovi. Kod nepokretnosti zakon pravi razliku između zakonite i savesne državine i same savesne državine.
To znači da nije dovoljno reći:
„On koristi moj plac već 20 godina, dakle plac je njegov.“
Sud u eventualnom sporu mora da utvrđuje kakva je bila njegova državina i da li su ispunjeni svi uslovi za održaj.
Šta znači da je komšija „savesni držalac“?
Zakon savesnom smatra državinu kada držalac ne zna i ne može znati da stvar koju drži nije njegova. Savesnost se, prema zakonu, pretpostavlja, ali u konkretnom sporu mogu biti važni dokazi koji pokazuju suprotno.
Na primer, drugačija je situacija ako je komšija decenijama koristio zemljište zato što je iskreno verovao da granica između dve parcele ide upravo tamo gde se nalazi ograda.
Drugačiji je slučaj ako je znao da je zemljište vaše, ali ste mu dozvolili da ga privremeno koristi.
Upravo zato je dokazivanje okolnosti pod kojima je komšija ušao u posed veoma važno.
Kada zakon predviđa 10, a kada 20 godina?
Za sticanje svojine održajem na nepokretnosti postoje dva važna roka.
10 godina odnosi se na savesnog i zakonitog držaoca nepokretnosti.
20 godina odnosi se na savesnog držaoca nepokretnosti kada njegova državina nije zakonita, odnosno nema odgovarajući pravni osnov.
Dakle, nije pravilno pojednostaviti priču na „20 godina i plac postaje komšijin“. Potrebno je da budu ispunjeni i drugi zakonski uslovi.
A šta ako ste mu vi dozvolili da koristi zemljište?
Ovo je posebno važna situacija.
Ako ste komšiji dozvolili da koristi deo placa, na primer da obrađuje baštu ili ostavlja automobil, takav dogovor može biti veoma značajan u eventualnom sporu.
Zato je mnogo sigurnije da postoji pisani trag iz kojeg se vidi da je zemljište vaše i da je korišćenje bilo dozvoljeno, a ne zasnovano na tome da komšija smatra da je taj deo njegov.
Usmeni dogovor može biti teško dokazivati nakon deset ili dvadeset godina.
Šta ako je komšija pomerio ogradu?
Ako primetite da ograda više ne stoji na granici vaše parcele, ne bi trebalo čekati godinama da biste reagovali.
Najpre treba utvrditi gde se tačno nalazi katastarska granica, a za to može biti potrebna pomoć geodete. Važno je razlikovati faktičku ogradu od stvarne katastarske granice.
Ako postoji spor, dokumentacija o parceli, geodetski podaci, ugovori, stare fotografije i drugi dokazi mogu imati značaj.
Kako da zaštitite svoj plac?
Ako ste komšiji dozvolili da koristi deo zemljišta, a želite da ostane jasno da je parcela vaša, najbolje je da se odnos uredi pisanim putem.
Važno je sačuvati:
- podatke o parceli i katastarskoj granici;
- ugovore i drugu dokumentaciju;
- eventualni pisani dogovor sa komšijom;
- fotografije ograde i stanja na terenu;
- komunikaciju u kojoj se vidi zbog čega komšija koristi zemljište.
Ako je već došlo do spora oko međe ili korišćenja zemljišta, dobro je što pre razgovarati sa geodetom i advokatom, jer konkretna pravna zaštita zavisi od okolnosti slučaja.
Jedan metar zemlje može postati veliki problem
Komšijski sporovi često počnu zbog nekoliko desetina centimetara ili jednog dela dvorišta.
Vlasnik godinama ne reaguje jer smatra da nije važno što komšija koristi mali deo zemljišta. Međutim, što više vremena prolazi, situacija na terenu može postati komplikovanija, posebno ako se promene vlasnici parcela, uklone stare ograde ili nestanu ljudi koji znaju kako je granica prvobitno izgledala.
Zato je mnogo bolje na vreme razjasniti među i urediti način korišćenja zemljišta, nego čekati da mali komšijski dogovor preraste u višegodišnji sudski spor.
Važna napomena
Ovo je opšta informacija o pravilima koja važe u Srbiji, a ne individualni pravni savet. Kod konkretnog spora oko parcele, međe ili održaja presudne mogu biti činjenice, dokumentacija i dokazi u konkretnom slučaju.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)