Pred početak grejne sezone sve više domaćinstava razmatra da li je bolje ostati na peletu ili preći na toplotnu pumpu. Iako oba sistema imaju svoje prednosti, konačna računica najviše zavisi od izolacije kuće, postojećeg sistema grejanja i početnog ulaganja.
Izbor sistema grejanja jedno je od važnijih pitanja za domaćinstva pred svaku zimu. Pelet je godinama bio jedan od najčešćih izbora, dok se poslednjih godina sve više govori o toplotnim pumpama.
Međutim, nije dovoljno uporediti samo cenu uređaja ili očekivani mesečni račun. Važno je sagledati kompletan sistem – od izolacije objekta i stolarije do radijatora ili podnog grejanja.
Pelet je jednostavniji za postojeće sisteme
Kotao na pelet radi tako što sagoreva presovanu drvnu masu, a proces je uglavnom automatizovan. Zbog toga predstavlja jednostavniju zamenu za domaćinstva koja već imaju centralno grejanje na radijatore.
Jedna od glavnih prednosti jeste niža početna investicija. Kupovina kotla na pelet i ugradnja sistema može biti znatno jeftinija od kompletnog sistema sa toplotnom pumpom.
Pelet takođe može da zagreva vodu na temperaturama koje odgovaraju klasičnim radijatorima, pa često nije potrebno menjati kompletnu instalaciju.
Ipak, postoje i obaveze koje dolaze sa ovim načinom grejanja. Potrebno je obezbediti prostor za skladištenje peleta, redovno dopunjavati kotao i čistiti pepeo. Trošak grejanja zavisi i od cene peleta, koja može značajno da varira.
Toplotna pumpa donosi veći komfor
Toplotna pumpa koristi energiju iz spoljašnjeg vazduha za zagrevanje objekta i u radu koristi električnu energiju.
Njena najveća prednost je komfor. Nema unošenja džakova, pepela i svakodnevnog loženja, a rad sistema može da se automatizuje i kontroliše putem termostata ili aplikacije.
Toplotna pumpa može da služi i za hlađenje objekta tokom leta, što je dodatna prednost u odnosu na kotao na pelet.
Međutim, početna investicija je značajno veća. Cena zavisi od snage uređaja, tipa sistema, veličine objekta i potrebnih radova, pa se kompletna investicija mora računati za svaku kuću posebno, piše Kurir.
Izolacija kuće je jedan od najvažnijih faktora
Kod toplotnih pumpi posebno je važna energetska efikasnost objekta.
Što kuća ima bolju izolaciju i manje toplotne gubitke, to je potrebno manje energije za održavanje temperature. Toplotne pumpe najbolje rade kada mogu da zagrevaju vodu na relativno niskoj temperaturi, zbog čega su naročito pogodne za podno grejanje i dobro izolovane objekte.
To ne znači da toplotna pumpa ne može da radi sa radijatorima. Može, ali je potrebno proveriti da li su postojeći radijatori i sistem dovoljno odgovarajući za konkretan objekat.
U staroj kući sa lošom izolacijom, velikim toplotnim gubicima i neadekvatnim radijatorima, potrošnja može biti znatno veća nego što se očekuje.
Šta je onda isplativije?
Ne postoji odgovor koji važi za svaku kuću.
Pelet može biti praktičniji izbor za starije objekte koji već imaju centralno grejanje i klasične radijatore, posebno kada nema velikih ulaganja u energetsku obnovu.
Toplotna pumpa ima više smisla kod novogradnje ili dobro izolovane kuće, naročito kada postoji podno grejanje ili sistem koji može efikasno da radi sa nižim temperaturama vode.
Zbog toga cena samog uređaja nije dovoljna za poređenje.
Kod peleta treba uračunati cenu goriva, skladištenje, održavanje i čišćenje. Kod toplotne pumpe treba posmatrati početnu investiciju, potrošnju električne energije, servis i stanje objekta.
Najjeftiniji sistem nije nužno onaj koji ima najnižu cenu uređaja. Prava računica dobija se tek kada se uporede početno ulaganje i troškovi rada tokom više grejnih sezona.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)