Masline najčešće povezujemo sa Mediteranom, Grčkom, Italijom, Španijom i Jadranom, ali u jednom selu u Topličkom kraju ova mediteranska biljka uspešno raste daleko od mora. U Gojinovcu danas ima osam stabala, a najstarije među njima, prema rečima domaćina, staro je oko pet vekova, piše eKapija.
Kada se pomisli na masline, prvo se obično zamišljaju sunčane obale Mediterana.
Međutim, prizor iz Gojinovca u Topličkom kraju pokazuje da ova biljka može da uspeva i u unutrašnjosti Srbije.
Masline su u ovo selo stigle iz Španije još 2014. godine, a danas ih ima ukupno osam.
Prema rečima Marka Jakšića iz tamošnje vinarije, najstarije stablo ima oko 500 godina, dok su ostala stabla stara između 150 i 300 godina.
Masline uspevaju daleko od mora
Iako Toplica nema mediteransku klimu kakvu imaju oblasti na obalama Sredozemnog mora, pokazalo se da masline uz odgovarajuću negu mogu da opstanu i na ovom području.
Domaćini navode da su biljke tokom prethodnih godina pokazale dobru sposobnost prilagođavanja.
Uz odgovarajuće agrotehničke mere i zaštitu tokom zime, stabla mogu da prežive hladnije periode i daju rod.
Zbog toga u Gojinovcu već razmišljaju o tome da povećaju broj maslina.
Prošla godina bila je posebno dobra
Masline su prethodne godine imale posebno dobre uslove, pa je rod bio zadovoljavajući.
Ove sezone situacija je drugačija.
Majski mraz pogodio je biljke, zbog čega je ovogodišnji rod manji.
Ipak, činjenica da stabla uspevaju da rastu i donose plod u uslovima koji su znatno drugačiji od njihove prirodne sredine predstavlja zanimljiv primer kako se određene mediteranske kulture mogu prilagoditi kontinentalnijim područjima.
Zimi im prave posebne kućice
Najveći izazov za masline u Toplici dolazi tokom zime.
Za razliku od mediteranskih područja, gde su zime uglavnom blaže, unutrašnjost Srbije može imati periode sa temperaturama ispod nule.
Domaćini su zato osmislili poseban način zaštite.
Tokom hladnih meseci stabla se postavljaju u posebne kućice napravljene od pleksiglasa.
U njima se koriste grejalice kako bi se temperatura održavala približno oko nule.
Kako objašnjavaju, nema potrebe da prostor bude posebno topao – cilj je pre svega da se stabla zaštite od jačeg mraza.
Na taj način masline mogu da prežive zimske uslove i ponovo budu izložene spoljnim temperaturama kada prođe opasnost od jakog minusa.
Od ukrasnih stabala do turističke atrakcije
Iako masline nisu glavni posao domaćina, one su postale zanimljiv deo čitavog kompleksa.
Vino i grožđe ostaju osnovna delatnost, dok masline imaju prvenstveno dekorativnu i turističku ulogu.
Posetioci tako na jednom mestu mogu da vide nešto što se ne sreće često u Srbiji – stara maslinova stabla u području koje se tradicionalno ne smatra maslinarskim krajem.
Upravo njihova starost dodatno privlači pažnju.
Posebno je zanimljivo najstarije stablo, za koje domaćini navode da ima oko pet vekova.
Za sada nema ozbiljne proizvodnje maslinovog ulja
Iako se broj stabala može povećavati, u Gojinovcu za sada ne planiraju ozbiljnu proizvodnju maslina ili maslinovog ulja.
Masline će ostati svojevrsna atrakcija i dopuna postojećoj ponudi.
Glavni fokus i dalje je na vinogradima i proizvodnji vina.
To, međutim, ne znači da masline neće imati svoje mesto u budućnosti.
Ako se pokaže da mogu stabilno da podnose lokalne klimatske uslove, moguće je i dalje širenje zasada.
Toplica sve više dobija mediteranski karakter?
Domaćini primećuju da se klima na ovom području poslednjih godina menja i da pojedine kulture koje se tradicionalno vezuju za toplije krajeve mogu imati bolje uslove za uzgoj.
Maslina je ipak specifična biljka i njena otpornost ima svoje granice.
Zbog toga je zaštita tokom zime ključna, naročito kada se očekuju jači minusi.
Primer iz Gojinovca zato ne znači da masline mogu bez problema da se gaje svuda u Srbiji, već pokazuje da odgovarajući položaj, nega i zaštita mogu omogućiti njihov opstanak i van klasičnih maslinarskih područja.
Vinogradi ostaju najvažniji
Dok su masline zanimljiva atrakcija, vinogradi u Toplici ostaju mnogo važniji deo proizvodnje.
Ove godine rane sorte grožđa donele su, prema navodima domaćina, dobar rod i kvalitet.
Berba ranih sorti trebalo bi da počne narednih nedelja, dok će kasnije sorte, među kojima je i prokupac, na berbu čekati do kraja jeseni.
Tako se u jednom delu Srbije spojilo nešto što na prvi pogled deluje nespojivo – vinogradi karakteristični za ovaj kraj i masline koje mnogo više podsećaju na Mediteran.
A najstarije maslinovo stablo u Gojinovcu, ako su procene domaćina tačne, pamti više generacija i već je postalo prava posebnost ovog kraja.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)