Aktuelnost ovog problema potvrđuje i to što gotovo da nema evropske zemlje čiji se građani ne suočavaju sa rastućim cenama nekretnina i manje ili više uspešnim pokušajima da dođu do krova nad glavom.
Na internet stranici Tradingpedia, specijalizovanoj za analizu statističkih podataka, sprovedeno je istraživanje koje upoređuje mesečnu kiriju i neto zaradu (platu nakon oporezivanja) u 127 evropskih gradova, koristeći podatke platforme Numbeo. Rezultati pokazuju da u pojedinim gradovima više od polovine mesečnih primanja zaposlenih odlazi na zakup skromnog jednosobnog stana, ostavljajući vrlo malo novca za ostale životne troškove. Među analiziranim hrvatskim gradovima našli su se Zagreb i Split, piše Dnevno.
Prema navodima istraživanja, za kiriju u Zagrebu potrebno je izdvojiti čak 46,11 odsto prosečne plate, dok u Splitu taj udeo dostiže 63,80 odsto. Naravno, pri tome treba uzeti u obzir prosečne iznose plata i kirija koje je Numbeo koristio za svaki grad.
Prema podacima Numbea, mesečna kirija za jednosoban stan u centru Zagreba iznosi 759,38 evra, dok je van centra 574,67 evra. Prosečna neto plata u Zagrebu procenjena je na 1.656,65 evra.
U Splitu je kirija za jednosoban stan u centru 899,33 evra, dok je van centra 639,67 evra. Prosečna neto plata iznosi 1.433,68 evra.
Logično je zaključiti da su kirije u Splitu više zbog velike potražnje tokom turističke sezone. Tradingpedia navodi da je upravo u gradovima južne Evrope potrebno izdvajati znatno veći deo plate za zakup stana nego u ostatku kontinenta. Kako ističu, u mnogim od tih gradova „turistička potražnja, rast kratkoročnog izdavanja i ograničena ponuda stanova i dalje guraju cene iznad nivoa koji lokalni prihodi realno mogu da podnesu“.
Za komentar ovih podataka obratili su se uglednom stručnjaku za tržište nekretnina Bori Vujoviću iz agencije Opereta.
Na početku razgovora Vujović je istakao da je teško donositi opšte zaključke, jer nije poznato, na primer, kolika je površina analiziranih jednosobnih stanova.
„Turizam svakako ima veliki uticaj. U Zagrebu je mali broj stanova namenjen turističkom iznajmljivanju, dok ih je u Splitu znatno više. Iako je prosečna plata u Splitu niža, veliki broj Splićana dodatno zarađuje od turizma, što predstavlja značajan deo njihovih prihoda. Dakle, situacija nije potpuno crno-bela. Split jeste skup grad, ima ograničenu ponudu stanova i praktično nema prostora za dalje širenje“, rekao je Vujović.
Visoke kirije predstavljaju veliki problem širom Hrvatske, posebno u većim gradovima gde je pritisak na tržište najizraženiji.
Od 1. aprila otvoren je poziv za zakupce koji žele da se prijave u Program pristupačnog najma, projekat kojim država pokušava da aktivira prazne stanove i ublaži pritisak na tržištu iznajmljivanja.
„Do sada je u okviru Programa pristupačnog najma primljeno 1.315 prijava građana koji traže stan ili kuću kroz model subvencionisanog zakupa, a prva useljenja očekuju se krajem leta“, izjavio je krajem maja ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Više od polovine prijava – 56 odsto – odnosi se na Zagreb kao prvi izbor za stanovanje, odnosno ukupno 745 prijava. Slede Split sa 173 prijave, Rijeka sa 77, Osijek i Sisak sa po 47, Zadar sa 22, Pula sa 19 i Dubrovnik sa 15 prijava, naveo je ministar.
Da li će ovaj program dovesti do pada kirija ili barem do stabilizacije cena na tržištu, ostaje da se vidi.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)