Kada se pomene HYBE, većina ljudi prvo pomisli na BTS (jedan od najpoznatijih K-pop bendova na svetu) i K-pop (korejska pop muzika). Međutim, iza ove kompanije nalazi se mnogo više od muzičke produkcije.
HYBE je od male južnokorejske kompanije Big Hit Entertainment prerastao u međunarodnu grupaciju koja posluje kroz muzičke lejblove, menadžment izvođača, koncerte, sadržaj, proizvode, tehnologiju i digitalne platforme.
Kompanija je osnovana 2005. godine kao Big Hit Entertainment, dok je 2021. zvanično promenila ime u HYBE. Pre toga je 2020. izašla na berzu, a zatim je krenula u agresivno širenje van klasičnog muzičkog biznisa.
Sve je počelo sa Big Hitom
Big Hit Entertainment osnovao je Bang Si-hyuk 2005. godine.
U početku kompanija nije imala poslovnu snagu koju danas ima HYBE. Prekretnica je došla sa razvojem BTS-a, grupe koja je od južnokorejskog muzičkog projekta postala globalni brend.
Ekonomsku vrednost uspeha BTS-a nije predstavljala samo prodaja muzike.
Jedan uspešan izvođač može kompaniji da donese prihod iz više izvora: od albuma i digitalne muzike, preko koncerata i autorskih prava, do reklama, proizvoda, licenciranja i različitih oblika sadržaja.
Upravo je tu HYBE počeo da menja tradicionalni model muzičke kompanije.
HYBE nije želeo da zarađuje samo od pesama
Ključna poslovna ideja bila je da izvođač ne bude samo muzičar, već centar čitavog ekosistema.
Ako postoji velika i lojalna baza fanova, kompanija može da ponudi mnogo više od pesme ili albuma.
Fanovi mogu da kupuju koncertne karte, fizička izdanja, odeću i druge proizvode, gledaju ekskluzivni sadržaj, koriste digitalne platforme i učestvuju u različitim događajima.
Tako se od jednog umetničkog proizvoda stvara čitav niz proizvoda i usluga.
HYBE danas svoje poslovanje organizuje oko muzike, platformi i drugih rešenja, a kompanija otvoreno navodi da želi da bude globalna entertainment lifestyle platforma zasnovana na muzici.
Veliki zaokret dolazi posle izlaska na berzu
HYBE je 2020. godine izašao na berzu, što je kompaniji otvorilo dodatni prostor za finansiranje rasta.
Nakon toga usledilo je širenje poslovanja i kupovina drugih kompanija.
Jedan od najpoznatijih poteza bilo je preuzimanje američkog Ithaca Holdingsa 2021. godine. HYBE je tada objavio da je za 100 odsto kompanije plaćeno oko 1,1 milijardu dolara.
Ithaca je u svom portfoliju imala poslovanje povezano sa izvođačima kao što su Justin Bieber i Ariana Grande, kao i muzičku produkciju, menadžment, izdavaštvo i druge aktivnosti.
Za HYBE to nije bila samo kupovina još jedne muzičke kompanije.
Cilj je bio da se poslovanje proširi na američko tržište, diversifikuje portfolio izvođača i iskoriste postojeće poslovne strukture za globalni rast.
Kupovina kompanija kao strategija rasta
HYBE je paralelno širio mrežu muzičkih lejblova.
Kompanija je preuzimala ili osnivala različite lejblove kako bi pod svojim okriljem imala više izvođača i različite muzičke projekte.
To je važna poslovna strategija.
Ako kompanija zavisi od samo jednog izvođača ili jedne grupe, rizik je veliki. Popularnost muzičara može da padne, turneja može biti otkazana, a periodi bez novih izdanja mogu značajno uticati na prihode.
Veći broj izvođača omogućava kompaniji da rasporedi taj rizik.
HYBE danas navodi više lejblova koji posluju sa različitim izvođačima, pri čemu svaki lejbl ima određeni stepen kreativne samostalnosti.
Weverse je možda najvažniji deo poslovne slagalice
Jedan od najzanimljivijih HYBE projekata nije muzička grupa, već digitalna platforma Weverse.
Ideja je jednostavna: umesto da kompanija komunikaciju sa fanovima prepusti drugim društvenim mrežama, ona želi da deo tog odnosa zadrži u sopstvenom ekosistemu.
Weverse je zato mnogo više od mesta na kojem fanovi mogu da prate objave svojih omiljenih izvođača.
Platforma povezuje izvođače i fanove i može da posluži kao kanal za sadržaj, proizvode, članstva i druge komercijalne aktivnosti.
HYBE je u svojoj strategiji naveo da je Weverse izgradio snažnu poziciju kao platforma za K-pop fanove i da kompanija želi da ga razvija i izvan K-popa.
Sa poslovne strane, prednost ovakvog sistema je jasna: kompanija pokušava da kontroliše veći deo odnosa između izvođača i potrošača.
Od pesme do čitavog ekosistema
Najvažnija promena koju je HYBE doneo jeste način na koji posmatra muzički proizvod.
Jedna pesma može da bude početna tačka, ali se oko nje grade brojni drugi proizvodi.
Album može da vodi ka koncertu.
Koncert ka prodaji proizvoda.
Izvođač ka reklamnom ugovoru.
Popularnost izvođača ka digitalnom sadržaju.
A sve to može da vodi fanove prema platformi na kojoj kompanija ponovo ostvaruje prihod.
Zbog toga se poslovni model više ne zasniva samo na tome koliko je albuma prodato.
Vrednost se pokušava izvući iz čitavog životnog ciklusa umetnika i njegove baze fanova.
Zašto je globalno širenje toliko važno?
K-pop tržište je postalo globalno, pa je za kompanije poput HYBE-a logično da pokušaju da deo poslovanja prebace direktno na najveća svetska tržišta.
HYBE danas ima strukture u Koreji, SAD i Japanu, dok je kompanija poslednjih godina širila poslovanje i prema drugim regionima.
To znači da više nije potrebno da svaki poslovni prihod dolazi iz Južne Koreje.
Američki koncert, japansko tržište, globalna digitalna platforma ili međunarodni ugovor mogu postati deo istog poslovnog sistema.
Najveći rizik: zavisnost od popularnosti
Ipak, ovakav poslovni model ima i ozbiljan rizik.
Muzička industrija zavisi od ukusa publike.
Popularnost izvođača nije garantovana, a troškovi produkcije, marketinga, turneja i razvoja novih talenata mogu biti veliki.
Zbog toga je za kompaniju važno da ne zavisi od jednog imena.
Upravo je širenje broja izvođača, lejblova, tržišta i poslovnih aktivnosti način na koji HYBE pokušava da smanji taj rizik.
HYBE je od muzičke kompanije napravio platformu
Put od Big Hit Entertainmenta do HYBE-a pokazuje kako se promenio savremeni muzički biznis.
Kompanija osnovana 2005. godine danas ne želi da bude samo izdavačka kuća ili menadžerska agencija.
Njena poslovna struktura obuhvata muzičke lejblove, platforme, sadržaj, međunarodno poslovanje i različite aktivnosti povezane sa intelektualnom svojinom izvođača.
U tome je i najvažnija lekcija HYBE-a.
K-pop grupa jeste proizvod koji privlači pažnju, ali prava poslovna vrednost nastaje kada kompanija oko nje izgradi čitav ekosistem.
Od muzike do koncerata, od fanova do digitalne platforme, od proizvoda do međunarodnih tržišta – HYBE je pokušao da svaki deo tog lanca pretvori u zaseban poslovni kanal.
Zato priča o HYBE-u zapravo nije samo priča o K-popu.
To je priča o tome kako je jedna muzička kompanija pokušala da od popularnosti svojih izvođača napravi globalni poslovni sistem.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)