Studiranje u Srbiji može imati veoma različitu cenu u zavisnosti od toga da li je student na budžetu ili samofinansiranju, koji fakultet bira i da li studira na državnom ili privatnom univerzitetu.

Kada se školarini dodaju stanovanje, hrana, prevoz, literatura i svakodnevni troškovi, dobija se mnogo realnija slika o tome koliko je novca potrebno za jednu akademsku godinu.

Za školsku 2026/27. godinu već su poznati cenovnici brojnih fakulteta, pa studenti i roditelji mogu da naprave okvirnu računicu pre upisa, piše Telegraf.

Na državnim fakultetima budžet menja računicu

Jedna od najvažnijih razlika jeste status studenta.

Studenti koji se školuju na budžetu ne plaćaju školarinu, dok samofinansirajući studenti izmiruju školarinu u skladu sa cenovnikom fakulteta.

Iznosi se razlikuju od ustanove do ustanove.

Na Univerzitetu u Kragujevcu, na primer, za školsku 2026/27. godinu Ekonomija košta 96.000 dinara, Fakultet inženjerskih nauka 60.000 dinara, dok je školarina na Pravnom fakultetu 85.000 dinara.

Za integrisane studije medicine predviđeno je 120.000 dinara, farmacije 130.000 dinara, a stomatologije 200.000 dinara.

To pokazuje da se školarine na državnim fakultetima kreću u prilično širokom rasponu, u zavisnosti od studijskog programa.

Elektrotehnika i softversko inženjerstvo

Među programima sa višim školarinama nalaze se pojedini studijski smerovi iz oblasti informacionih tehnologija.

Na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, prema objavljenom cenovniku, samofinansirajući studenti za osnovne studije Elektrotehnike i računarstva izdvajaju 144.000 dinara, dok je školarina za Softversko inženjerstvo 282.000 dinara.

Fakultet navodi da školarina obuhvata 60 ESPB bodova, kao i određene troškove povezane sa nastavom, laboratorijskim vežbama, ispitima, bibliotekom i drugim uslugama.

Medicina ima posebnu računicu

I kod medicinskih studija iznos zavisi od fakulteta.

Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu samofinansirajući studenti za školsku 2026/27. godinu plaćaju 2.500 evra u dinarskoj protivvrednosti, uz mogućnost plaćanja u četiri rate.

Na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu školarina za samofinansirajuće studente, državljane Srbije, za integrisane akademske studije iznosi 145.000 dinara, uz mogućnost plaćanja u osam rata.

U Kragujevcu su, kao što je navedeno, medicina 120.000 dinara, farmacija 130.000, a stomatologija 200.000 dinara.

Zbog toga je prilikom izbora fakulteta važno pogledati konkretan cenovnik, a ne samo oblast studiranja.

Privatni fakulteti: školarine izražene u evrima

Kod privatnih univerziteta školarine se uglavnom iskazuju u evrima.

Na Univerzitetu Singidunum, za upis u prvu godinu 2026/27, pojedini programi poput Poslovne ekonomije, Informacionih tehnologija, Računarskih nauka i Softverskog i informacionog inženjerstva koštaju 2.400 evra godišnje.

Za Turizam i hotelijerstvo, Anglistiku, Bezbednost, Međunarodne odnose i diplomatiju, Sestrinstvo i Savremenu psihologiju školarina je uglavnom 2.100 evra, dok je Farmacija 3.000 evra.

Kod određenih programa u školarinu su uključeni i udžbenici.

Metropolitan nudi plaćanje u 12 rata

Na Univerzitetu Metropolitan za Beograd, školarina za 2026/27. godinu za Informacione tehnologije, Softversko inženjerstvo, Razvoj video igara i pojedine programe menadžmenta iznosi 2.990 evra.

Grafički dizajn je 3.990 evra, dok je Modni dizajn 4.290 evra.

U Nišu su pojedini programi nešto drugačije tarifirani, pa IT, Softversko inženjerstvo i Razvoj video igara koštaju 2.490 evra godišnje.

Jedna od mogućnosti koja može biti značajna porodicama jeste plaćanje školarine u 12 mesečnih rata bez kamate, što omogućava da se trošak rasporedi tokom cele godine.

Koliko treba izdvojiti za život?

Školarina je samo jedan deo ukupnog budžeta studenta.

Ako student živi sa roditeljima, najveće dodatne stavke mogu biti:

  • prevoz,
  • hrana,
  • knjige i literatura,
  • računar i druga oprema,
  • studentske aktivnosti,
  • svakodnevni troškovi.

Kod studenta koji dolazi iz drugog grada, računica uključuje i stanovanje ili studentski dom, kao i putovanja do mesta prebivališta.

Zbog toga dve porodice čija deca pohađaju isti fakultet mogu imati potpuno različite godišnje troškove.

Budžet, samofinansiranje ili privatni fakultet?

Kada se sve sabere, mogu se izdvojiti tri osnovna modela.

Budžetski student koji živi sa roditeljima ima najmanje direktnih troškova vezanih za samo školovanje, pa najveći deo budžeta odlazi na prevoz, hranu, literaturu i svakodnevne potrebe.

Samofinansirajući student na državnom fakultetu plaća školarinu, čiji iznos zavisi od programa, dok su ostali troškovi slični kao kod budžetskih studenata.

Student privatnog fakulteta uglavnom ima školarinu izraženu u evrima, ali pojedini univerziteti nude mogućnost plaćanja na više rata, a neke dodatne usluge mogu biti uključene u cenu.

Država vraća deo školarine

U računicu treba uključiti i mogućnost povraćaja dela školarine za određene samofinansirajuće studente.

Za državljane Srbije koji ispunjavaju zakonske uslove, država obezbeđuje pokriće 50 odsto plaćene referentne školarine za prvi put upisane predmete na ustanovama čiji je osnivač Republika Srbija.

Ministarstvo prosvete je u avgustu 2026. saopštilo da je prva rata povraćaja za školsku 2025/26. godinu isplaćena za 39.199 studenata, u ukupnom iznosu većem od 1,25 milijardi dinara.

Zbog toga je prilikom planiranja budžeta važno proveriti da li student ispunjava uslove za ovo pravo.

Od 60.000 dinara do više od 4.000 evra

Cenovnici za školsku 2026/27. godinu pokazuju koliko izbor studijskog programa utiče na finansijsku konstrukciju.

Na državnim fakultetima postoje programi čije su školarine 60.000, 80.000 ili 100.000 dinara, ali i studijski programi sa iznosima većim od 200.000 dinara.

Na privatnim univerzitetima brojni programi nalaze se u rasponu od 2.000 do 3.000 evra, dok pojedini specijalizovani programi prelaze 4.000 evra.

Međutim, sama školarina ne daje potpunu sliku.

Za realan godišnji budžet potrebno je dodati stanovanje, hranu, prevoz, literaturu i ostale troškove, naročito ako student studira van mesta prebivališta.

Zato je najbolji način planiranja da se pre upisa napravi kompletna računica za svih 12 meseci - od školarine do svakodnevnih troškova. Tako studenti i roditelji mogu mnogo preciznije da procene koliko je novca potrebno za celu akademsku godinu.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.