Na krajnjem jugoistoku Srbije, na više od 1.200 metara nadmorske visine, nalazi se jezero koje krije jedan od najneobičnijih prirodnih fenomena u zemlji. Vlasinsko jezero poznato je po plutajućim tresetnim ostrvima na kojima raste vegetacija, a neka od njih mogu da menjaju položaj po površini vode.
Zbog velike vodene površine usred planinskog pejzaža Vlasinu pojedini nazivaju i „morem Srbije“.
Ipak, ono što ovo mesto zaista izdvaja nisu samo veličina i planine koje ga okružuju.
Najzanimljiviji prizor nalazi se na samoj površini jezera.
Ostrva koja zaista plutaju
Na Vlasinskom jezeru mogu se videti tresetna ostrva koja nisu pričvršćena za dno, piše Ona.
Na njihovoj površini raste vegetacija, a na pojedinim ostrvima mogu se naći i drvenaste biljke, uključujući breze i vrbe.
Kada se promene nivo vode i uslovi vetra, ostrva mogu da se pomeraju po jezeru.
Zbog toga posetiocu ponekad može izgledati kao da se čitav komad kopna polako kreće po vodi.
Upravo je ovaj fenomen jedan od glavnih razloga zbog kojih Vlasinsko jezero izgleda drugačije od većine drugih jezera u Srbiji.
Kako su nastala plutajuća ostrva?
Priča o plutajućim ostrvima počinje pre nego što je nastalo današnje jezero.
Na ovom području nekada se nalazila Vlasinska tresava, odnosno prostrano močvarno područje sa debelim slojevima treseta.
Sredinom 20. veka Vlasina je pregrađena i formirano je veštačko jezero.
Punjenjem akumulacije vodom delovi treseta sa vegetacijom odvojili su se od podloge i počeli da plutaju.
Tako je nastao neobičan fenomen po kojem je Vlasinsko jezero danas poznato.
Drugim rečima, ostrva koja danas izgledaju kao mali komadi kopna zapravo su ostaci nekadašnjeg močvarnog područja koji su se odvojili od dna.
Neka ostrva imaju i drveće
Plutajuća ostrva nisu samo tanke površine biljaka.
Na njima se razvila vegetacija, pa pojedina mogu da izgledaju kao mali komadi šume koji su se odvojili od obale.
Među biljkama mogu se pronaći i breze i vrbe, što prizoru daje posebno neobičan izgled.
Kada ostrvo pluta po velikoj vodenoj površini, teško je poverovati da se ispod njega zapravo ne nalazi čvrsto tlo.
Jedno od poznatijih ostrva nosi ime Mobi Dik.
Zašto ostrva ne treba dirati?
Plutajuća tresetna ostrva predstavljaju osetljiv prirodni fenomen.
Njihov oblik i položaj zavise od prirodnih uslova, uključujući nivo vode i vetar.
Zbog toga se njima ne može pristupati kao običnim ostrvima niti ih treba pomerati ili menjati.
Očuvanje ovog fenomena važno je upravo zato što je nastao kao posledica specifične istorije Vlasinskog jezera i nekadašnje tresave.
Najveće i najviše veštačko jezero u Srbiji
Vlasinsko jezero nalazi se na teritoriji opštine Surdulica.
Prostire se na približno 15 kvadratnih kilometara, dok se njegova najveća dubina navodi na oko 35 metara.
Istovremeno, nalazi se na nadmorskoj visini većoj od 1.200 metara, zbog čega okolni pejzaž ima potpuno drugačiji karakter od onog koji se može videti oko većine većih jezera u Srbiji.
Sa svih strana je okruženo planinama, livadama i šumama.
Zbog toga Vlasina tokom leta može da podseća na neku mnogo udaljeniju planinsku destinaciju.
Da li može da se kupa u Vlasinskom jezeru?
Vlasinsko jezero nije samo mesto za gledanje i fotografisanje.
Tokom toplijih letnjih dana temperatura površinskog sloja vode može da dostigne oko 21 do 23 stepena, pa je kupanje moguće i predstavlja deo letnje ponude ovog kraja.
Pored kupanja, popularne su i aktivnosti na vodi i oko nje.
Posetioci mogu da uživaju u:
- vožnji čamcem,
- kajaku,
- ribolovu,
- šetnjama uz obalu,
- biciklizmu,
- fotografisanju pejzaža.
Jezero je bogato slatkovodnim ribljim vrstama, među kojima se navode šaran, som, grgeč i pastrmka.
Nije samo letnja destinacija
Iako je leto period kada Vlasina dobija najviše posetilaca, ovaj kraj je zanimljiv tokom čitave godine.
Planinska nadmorska visina znači da su zime hladnije nego u nižim delovima Srbije, dok proleće i jesen donose potpuno drugačije boje pejzaža.
Leti su glavna atrakcija voda, plutajuća ostrva i mogućnost aktivnosti na otvorenom.
U hladnijem delu godine jezero i okolne planine dobijaju mirniji izgled, bez letnje gužve.
Zašto je zovu „more Srbije“?
Izraz „more Srbije“ koristi se kao slikovito poređenje za Vlasinsko jezero.
Kada se posmatra sa okolnih vidikovaca, velika vodena površina usred planinske visoravni zaista može da ostavi utisak mora.
Predsednica opštine Surdulica Aleksandra Popović ranije je Vlasinu opisala upravo kao „more Srbije“ i „dragulj Balkana“.
Ipak, Vlasinsko jezero ima nešto što nijedno more ne može da ponudi.
Njegova posebnost nisu samo voda i prostranstvo, već plutajuća ostrva koja mogu da menjaju svoj položaj.
Mesto za one koji žele da pobegnu od gužve
Vlasina je dovoljno udaljena od velikih turističkih centara da nema atmosferu klasičnog masovnog turizma.
Ovde su glavne atrakcije priroda, voda, planine i mir.
Nema potrebe za velikim brojem turističkih sadržaja da bi nekoliko dana provedeno na Vlasinskom jezeru bilo zanimljivo.
Dovoljni su šetnja uz obalu, pogled na planine, vožnja čamcem i, naravno, potraga za plutajućim ostrvima.
Upravo zbog toga Vlasinsko jezero može biti zanimljivo ljudima koji žele drugačiji tip odmora – bez velikih gužvi i poznatih turističkih ruta.
Jezero koje izgleda kao da nije u Srbiji
Vlasinsko jezero je veštačka akumulacija, ali priroda oko njega i fenomen plutajućih ostrva daju mu izgled koji je teško povezati sa klasičnim veštačkim jezerom.
Na više od 1.200 metara nadmorske visine nalazi se velika vodena površina, a po njoj mogu da plutaju čitavi komadi treseta prekriveni biljkama.
Neka ostrva mogu da promene položaj, dok se na pojedinima mogu videti i drvenaste biljke.
Zbog svega toga Vlasina je jedno od onih mesta u Srbiji koje je dovoljno videti samo jednom da bi ostalo u sećanju.
Možda je upravo zato naziv „more Srbije“ toliko dobro prihvaćen – jer Vlasinsko jezero ne izgleda kao tipično jezero, već kao potpuno drugačiji svet sakriven visoko na jugoistoku zemlje.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)