Kao sveže začinsko bilje može da bude zanimljiv proizvod za restorane, specijalizovane prodavnice, pijace i druge kupce koji traže sveže i atraktivno bilje.
Za proizvođače koji nemaju velike površine, prednost ovakvih kultura može biti upravo u tome što se ne moraju oslanjati isključivo na prodaju velikih količina sirovine, već mogu da traže kupce kojima je važna svežina, izgled i pakovanje proizvoda.
Bosiljak se može gajiti iz rasada ili direktnom setvom
Bosiljak je toploljubiva biljka i osetljiv je na niske temperature. Kod proizvodnje iz rasada, seme se seje krajem marta u zaštićenom prostoru, dok se rasađivanje na otvoreno obavlja nakon prolaska opasnosti od kasnih prolećnih mrazeva. Direktna setva na otvorenom obavlja se početkom maja.
Kod proizvodnje rasada, stručni izvori navode razmak od oko 50 centimetara između redova, odnosno 20 do 30 centimetara između biljaka u redu. Tokom proizvodnje potrebno je obezbediti redovno uklanjanje korova, zalivanje i prihranu.
Jedna sadnja može doneti dve žetve
Jedna od zanimljivijih karakteristika proizvodnje bosiljka jeste mogućnost dve kosidbe tokom sezone.
Prva kosidba obavlja se početkom cvetanja, kada biljka ima visok sadržaj etarskog ulja. Druga se može obaviti krajem septembra, pre pojave prvih jesenjih mrazeva. Biljka se kosi na oko 10 do 12 centimetara iznad zemlje, kako se ne bi zahvatili donji odrveneli delovi.
Kod proizvodnje za svežu prodaju, međutim, cilj nije isti kao kod proizvodnje suve herbe. Proizvođač mora da vodi računa o vremenu berbe, očuvanju izgleda listova, brzom hlađenju i dostavi kupcu.
Najveća šansa je u prodaji svežeg proizvoda
Crveni bosiljak može biti posebno interesantan restoranima i drugim profesionalnim korisnicima kojima je izgled namirnice važan za završno serviranje jela.
Na evropskom tržištu sveže začinsko bilje najčešće se prodaje u malim pakovanjima, dok veleprodaja koristi pakovanja od 50 do 100 grama, kao i veća pakovanja namenjena restoranima i drugim kupcima.
To pokazuje zašto kod svežeg bosiljka nije dovoljno posmatrati samo cenu kilograma. Na konačnu vrednost proizvoda utiču berba, pakovanje, transport, hlađenje i gubici zbog kvarljivosti. Evropski podaci pokazuju da maloprodajne cene svežeg začinskog bilja po kilogramu mogu biti višestruko veće od cena u veleprodaji, upravo zbog troškova pakovanja, distribucije i prodaje.
Koliko može da se proizvede?
Za bosiljak kao kulturu dostupni domaći podaci navode prinose od oko 2.000 kilograma po hektaru i prihod od oko 2.500 evra po hektaru, uz ulaganja procenjena na oko 1.200 evra po hektaru. Ti podaci predstavljaju okvir za bosiljak kao proizvodnju i ne mogu se automatski primeniti na crveni bosiljak namenjen svežoj prodaji, jer cena zavisi od sorte, kvaliteta i kanala prodaje.
Drugi domaći izvor navodi da se kod proizvodnje bosiljka za suvu herbu može ostvariti između dve i tri tone suve herbe po hektaru, ali se i taj podatak odnosi na bosiljak kao kulturu, a ne posebno na crveni bosiljak.
Zato je kod malog proizvođača realnije prvo obezbediti tržište, pa tek onda povećavati površinu.
Crveni bosiljak traži drugačiji pristup od klasične ratarske proizvodnje
Kod nekoliko desetina ili nekoliko stotina kvadratnih metara cilj ne mora biti proizvodnja velikih količina. Mnogo važniji može biti direktan plasman.
Proizvođač može da kombinuje prodaju restoranima, na lokalnim pijacama i kroz specijalizovane kupce svežeg začinskog bilja. Prednost može predstavljati i pakovanje u manje količine, jer se sveže začinsko bilje na evropskom tržištu upravo često prodaje u malim pakovanjima.
Kod takvog modela poslovanja prihod po kilogramu nije jedina stvar koju treba posmatrati. Važni su i troškovi rasada ili semena, navodnjavanja, rada, berbe, pakovanja, transporta i eventualnog hlađenja.
Šta je najvažnije pre sadnje?
Pre nego što zasadi crveni bosiljak, proizvođač bi trebalo da pronađe kupce i proveri koju količinu mogu da preuzmu, u kom periodu i u kakvom pakovanju.
To je posebno važno zato što je sveže začinsko bilje kvarljiva roba. Evropski stručni izvori naglašavaju da su kvalitet i svežina ključni za plasman, dok pakovanje, rukovanje i transport značajno utiču na konačnu cenu proizvoda.
Zato crveni bosiljak ne treba posmatrati kao biljku od koje se automatski ostvaruje velika zarada, već kao potencijalnu nišu za proizvođače koji mogu da proizvedu kvalitetno sveže bilje i da ga prodaju direktno krajnjim ili profesionalnim kupcima.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)