Oliver Ridl pronašao je svega nekoliko novčića u blizini Veselinga, južno od Kelna, kada je njegov detektor metala nastavio da daje signal. Ostava, teška 3,1 kilogram, predstavljena je javnosti u Bonu u utorak.
Ostave iz vremena Rimskog carstva i drugih drevnih epoha nisu retkost. Ipak, malo je onih iz 2. veka koje su po obimu uporedive sa nalazom iz Veselinga, saopštila je lokalna arheološka služba.
Ali ko je sakupio ovo bogatstvo i zašto se po njega nikada nije vratio?
Detektor nije prestajao da daje signal
Ridl je pre godinu dana pronašao nekoliko novčića na njivi u blizini Veselinga, ali je detektor nastavio da signalizira, piše Dejli galaksi.
„Bilo mi je jasno da je ovde zakopano nešto veće“, rekao je on.
Pozvao je nadležne službe u pomoć. Grupa stručnjaka odmah je počela iskopavanja i na kraju izbrojala čak 934 rimskih srebrnih denara.
Lokalna služba za zaštitu arheoloških spomenika objavila je pronalazak u utorak, a novčići su istog dana izloženi u muzeju LVR-LandesMuseum Bonn.
Namerno zakopano, ali nikada nije pronađeno
Prema podacima LVR službe za zaštitu arheoloških spomenika u Porajnju, novčići su najverovatnije namerno zakopani tokom druge četvrtine 2. veka nove ere.
Kada je reč o razlogu, pokrajinski arheolog Erih Klasen, koji rukovodi službom, ostao je pri onome što se sa sigurnošću može zaključiti.
„Naravno, o motivima možemo samo da nagađamo, ali vrlo je verovatno da je neko želeo da sačuva ovaj novac na sigurnom. Na kraju krajeva, banke tada nisu postojale“, rekao je on.
Zašto se niko nikada nije vratio po novac takođe ostaje nepoznato. Klasen je ponudio jedno moguće objašnjenje:
„Možda je vlasnik umro pre nego što je uspeo da se vrati, a da nikome nije mogao da prenese informaciju o novčićima.“
Koliko je vredelo 934 rimskih novčića?
Teško je precizno proceniti kolika je bila vrednost novčića u to vreme. Ipak, plate rimskih legionara dobro su dokumentovane u pisanim izvorima, što pruža određenu osnovu za poređenje.
Rahel Ote, istraživačica u nadležnoj službi, navela je:
„U to vreme običan vojnik u legiji zarađivao je 300 denara godišnje. Međutim, oko polovine tog iznosa zadržavano je za hranu i opremu.“
Njen zaključak je da bi legionaru bilo potrebno da štedi sav raspoloživi prihod oko šest godina kako bi sakupio iznos jednak ostavi iz Veselinga.
Ona je dodala da i dalje nije poznato ko je tačno sakupio ovo značajno bogatstvo.
Područje pod rimskom vlašću
Vredi pomenuti i istorijski kontekst. Područje oko Kelna bilo je pod rimskom kontrolom otprilike od 39. godine pre nove ere do 459. godine nove ere.
Rimljani su svoje prisustvo u regionu uspostavili pod komandom vojskovođe Marka Vipsanija Agripe, sa ciljem da obezbede granicu carstva duž Rajne.
Na tom području podignuto je vojno uporište koje je kasnije preraslo u Colonia Agrippina, preteču današnjeg Kelna.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)