Postoji grad u kojem je život toliko drugačiji da čak i smrt zahteva poseban tretman. Longjerbijen, na norveškom arhipelagu Svalbard, nalazi se duboko unutar Arktika, a zbog večito zamrznutog tla i ekstremne klime sahranjivanje tamo nije jednostavno kao u ostatku sveta.
Na prvi pogled, Longjerbijen izgleda kao malo i mirno naselje na krajnjem severu. Ima prodavnice, restorane, hotele, školu i sve ono što je potrebno za svakodnevni život.
Ali pogled na mapu otkriva koliko je ovo mesto neobično.
Longjerbijen se nalazi na ostrvu Spicbergen, u arhipelagu Svalbard, daleko iznad severnog polarnog kruga. Upravo zbog svog položaja grad ima klimatske uslove kakve je teško pronaći bilo gde drugde u Evropi.
A jedan od najzanimljivijih problema sa kojima se ovo mesto suočava jeste - šta se dešava kada neko premine.
Zašto je sahranjivanje problem?
Razlog se krije ispod zemlje.
Veliki deo Svalbarda nalazi se pod permafrostom, odnosno trajno zamrznutim zemljištem. U takvim uslovima prirodni procesi razgradnje odvijaju se veoma sporo.
Zbog toga klasična sahrana na Svalbardu nije uobičajena procedura.
Popularna priča da je u Longjerbijenu „zabranjeno umreti“ zato nije sasvim tačna. Ljudi mogu da umru u ovom gradu, ali se zbog specifičnih klimatskih uslova preminuli, kada okolnosti to dozvoljavaju, prevoze na norveško kopno.
Upravo je zbog toga nastala neobična reputacija Longjerbijena kao „grada u kojem niko ne sme da umre“.
Zemlja je gotovo stalno zaleđena
Permafrost predstavlja sloj zemljišta koji ostaje zamrznut tokom najmanje dve uzastopne godine, a na Svalbardu je veoma rasprostranjen.
To utiče na gotovo sve.
Gradnja objekata, postavljanje infrastrukture, puteva i cevovoda zahteva posebno projektovanje. Promene temperature i topljenje površinskih slojeva mogu da utiču na stabilnost tla.
Zato život u Longjerbijenu zahteva prilagođavanje uslovima koje stanovnici drugih evropskih gradova gotovo nikada ne moraju da uzimaju u obzir.
Ovde priroda diktira pravila
Svalbard je jedno od najzaštićenijih i najnetaknutijih područja Evrope.
Veliki deo arhipelaga obuhvaćen je nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima. Zbog toga postoje veoma stroga pravila ponašanja u prirodi.
Posebno je zaštićeno i istorijsko nasleđe.
Stari grobovi, nadgrobni spomenici i ljudski ostaci imaju poseban status, pa se njima mora postupati sa velikom pažnjom.
Za turiste to znači da Svalbard nije destinacija na kojoj je dovoljno samo izaći iz hotela i krenuti u šetnju.
Arktička priroda zahteva ozbiljnu pripremu.
U gradu postoji još jedan neobičan problem
Smrt nije jedina stvar koja je drugačija u Longjerbijenu.
Zbog ogromne udaljenosti, ekstremnog vremena i surovog terena, spasavanje u pojedinim situacijama može biti veoma komplikovano.
Na Svalbardu se zato od stanovnika i turista očekuje visok nivo opreza. Izlazak van naselja može zahtevati dodatnu opremu, planiranje i poznavanje arktičkih uslova.
Priroda je ovde toliko snažna da čovek ne može da je ignoriše.
Grad u kojem sunce nestaje
Longjerbijen je poznat i po ekstremnim promenama dnevne svetlosti.
Tokom dela godine nastupa polarna noć, kada sunce ne izlazi iznad horizonta. Tokom leta dolazi potpuno suprotna pojava – polarni dan, kada sunce danima i nedeljama ne zalazi.
To je jedan od razloga zbog kojih turisti dolaze na Svalbard.
Zimi posetioci traže priliku da vide polarnu noć i auroru borealis, dok leti dolaze zbog beskrajne dnevne svetlosti, planinarenja, izleta i arktičkih pejzaža.
Za stanovnike, međutim, ove pojave predstavljaju deo svakodnevnog života.
Nekada rudarski grad, danas turistička destinacija
Longjerbijen je nastao kao rudarsko naselje, ali se tokom vremena njegova ekonomija promenila.
Danas su turizam, istraživanje i nauka među najvažnijim delovima života na Svalbardu.
U gradu postoje hoteli, restorani, prodavnice, škola i drugi objekti, pa na prvi pogled može izgledati kao sasvim obično malo mesto.
Ipak, njegova lokacija ga čini potpuno drugačijim od većine evropskih gradova.
Na krajnjem severu Evrope živi se drugačije
Longjerbijen je jedno od najsevernijih naselja na svetu sa stalnim stanovništvom.
Ovde se svakodnevni život odvija u uslovima koji su za većinu ljudi potpuno nezamislivi: ekstremne hladnoće, dugi periodi bez sunca, polarni dan, permafrost i ogromna udaljenost od ostatka Evrope.
Zbog svega toga nastala je i priča o „gradu u kojem niko ne sme da umre“.
Iako ta rečenica zvuči dramatično i nije doslovno tačna, iza nje se krije stvarna posebnost ovog mesta.
U Longjerbijenu čak i ono što je u ostatku sveta potpuno uobičajeno – od gradnje kuće do sahrane – mora da se prilagodi Arktiku.
Upravo zbog toga ovo malo naselje na Svalbardu privlači pažnju putnika iz celog sveta: nije samo udaljena turistička destinacija, već jedno od retkih mesta na planeti gde priroda toliko snažno određuje način života ljudi.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)