Borovnice iz Zimbabvea, avokado iz Kenije i agrumi iz Južnoafričke Republike sve više osvajaju svetsko tržište, a moderne farme koriste tehnologiju koja ih pretvara u svojevrsne fabrike na otvorenom.
Na prvi pogled, prizor deluje kao obična poljoprivredna proizvodnja. Stotine radnika beru voće, ono se sortira i pakuje, a zatim avionima ili brodovima odlazi na udaljena tržišta, piše The Economist.
Međutim, iza toga se krije mnogo ozbiljnija poslovna priča.
Savremene afričke farme danas koriste napredne sisteme za navodnjavanje, kontrolu kvaliteta, sortiranje, praćenje vremenskih uslova i upravljanje proizvodnjom. Njihov proizvod više nije namenjen samo lokalnom tržištu, već kupcima širom sveta.
Upravo zato ekonomisti sve češće govore o poljoprivredi kao novoj afričkoj industriji.
Zimbabve pronašao zlato u borovnicama
Jedan od najboljih primera dolazi iz Zimbabvea.
Na farmama u okolini Hararea borovnice se proizvode za izvoz u Evropu i Aziju. Potražnja je toliko velika da pojedini proizvođači tvrde da bi mogli da prodaju višestruko veće količine od onih koje trenutno uspevaju da proizvedu.
Prema podacima navedenim u analizi The Economista, proizvođači u Zimbabveu očekuju da će ove godine izvesti oko 12.000 tona borovnica.
Za poređenje, 2017. godine izvoz je iznosio svega oko 300 tona.
To znači da je za manje od deset godina izvoz borovnica povećan oko 40 puta.
Borovnica je tako od gotovo nevažnog proizvoda postala jedan od simbola novog afričkog izvoznog modela.
Kako voće postaje visokotehnološka industrija?
Borovnica je posebno zanimljiva jer njena proizvodnja zahteva mnogo više od zemlje, vode i radne snage.
Sadni materijal razvija se kroz višegodišnje ukrštanje sorti, biljke se štite posebnim pokrivkama, a plodovi se nakon berbe sortiraju uz pomoć optičkih sistema.
Još važnije, proizvođači pažljivo planiraju kada će njihovo voće stići na tržište.
Cilj je da se proizvodnja poveća upravo u periodu kada ponuda velikih proizvođača na drugim tržištima počinje da opada.
Tako se poljoprivreda sve više približava načinu rada industrijskih kompanija.
Ne proizvodi se samo ono što zemlja može da rodi, već ono za šta postoji najveća potražnja i najbolja cena na svetskom tržištu.
Afrika ima jedan veliki problem
Ovakav model posebno je zanimljiv jer podsaharska Afrika već decenijama pokušava da pronađe način da smanji zavisnost od sirovina.
Mnoge zemlje dugo su se oslanjale na izvoz jedne ili nekoliko osnovnih roba.
Kada bi cena neke od njih pala na svetskom tržištu, prihodi države i domaćih proizvođača mogli su naglo da se smanje.
Zbog toga je industrijalizacija decenijama bila jedan od glavnih ekonomskih ciljeva.
Problem je što se proizvodna industrija u velikom delu podsaharske Afrike nije razvijala tempom koji su mnogi očekivali.
Sada se pojavljuje drugačiji model.
Umesto da Afrika pokušava da kopira azijski put razvoja kroz ogromne fabrike, neke zemlje pokušavaju da od poljoprivrede naprave izvozno orijentisanu, tehnološki naprednu industriju.
Avokado, mango i ananas osvajaju svet
Borovnice nisu jedini proizvod koji beleži snažan rast.
Afrički izvoz tropskog voća, uključujući avokado, mango i ananas, tokom prethodne decenije više nego se utrostručio.
Evropsko tržište posebno je važno.
Potražnja za avokadom poslednjih godina snažno raste, a veliki deo te potražnje pokrivaju proizvođači iz Afrike, među kojima se posebno izdvajaju Kenija i Maroko.
To pokazuje da afrička poljoprivreda više nije usmerena samo na tradicionalne izvozne proizvode poput kakaa, pamuka ili duvana.
Voće i orašasti plodovi postali su jedna od najvažnijih kategorija poljoprivrednog izvoza.
Južna Afrika pokazuje koliko ovaj model može da bude veliki
Još upečatljiviji primer dolazi iz Južnoafričke Republike.
Agrumi su još ranije postali najvredniji poljoprivredni izvozni proizvod zemlje, a sektor je izrastao u ozbiljnu industriju koja zapošljava veliki broj ljudi i povezuje proizvođače sa transportom, skladištenjem, pakovanjem i međunarodnom trgovinom.
Proizvođači su poslednjih decenija mnogo ulagali u tehnologiju, istraživanje i organizaciju proizvodnje.
Prekretnica je bila promena sistema kontrole poljoprivrednog tržišta krajem devedesetih godina.
Ukidanjem državnih institucija koje su ranije kontrolisale plasman proizvoda proizvođačima je ostavljeno više prostora da sami upravljaju proizvodnjom i zaradom.
To je dodatno podstaklo ulaganja.
Afrika ipak još nije blizu Latinskoj Americi
Iako je potencijal ogroman, afrička poljoprivreda i dalje značajno zaostaje za Latinskom Amerikom.
Prema podacima navedenim u analizi, Latinska Amerika je između 2019. i 2023. godine u proseku godišnje izvozila poljoprivredne proizvode vredne oko 341 milijardu dolara, dok je Afrika izvozila oko 81 milijardu dolara.
Razlika je ogromna.
Ali upravo zbog toga postoji prostor za rast.
Primer Perua pokazuje šta može da se dogodi kada se država, proizvođači, investitori i izvoznici povežu oko jednog proizvoda.
Peru gotovo da nije izvozio borovnice 2010. godine.
Samo desetak godina kasnije postao je najveći svetski izvoznik ovog voća.
Afrika sada pokušava da pronađe sopstvene "borovnice".
Nove farme traže i novu infrastrukturu
Veliki problem ipak ostaje infrastruktura.
Sveže voće je veoma osetljivo na vreme transporta. Ako kamion dugo čeka na granici, brod kasni ili nema dovoljno hladnjača, roba može izgubiti vrednost pre nego što stigne do kupca.
Zbog toga razvoj izvozne poljoprivrede zahteva mnogo više od dobrog useva.
Potrebni su putevi, luke, aerodromi, hladnjače, skladišta i efikasna carinska procedura.
U nekim afričkim zemljama infrastruktura namenjena izvozu cveća sada se koristi i za druge poljoprivredne proizvode.
Tako se oko jedne farme razvija čitav lanac novih poslova.
Tehnologija menja način proizvodnje
Nova afrička poljoprivreda sve više zavisi i od tehnologije.
Na farmama se koriste sistemi za precizno navodnjavanje, kontrolu kvaliteta vode, praćenje vremenskih uslova i procenu prinosa.
U proizvodnji cveća koriste se sistemi za raspršivanje vode, prečišćavanje vode reverznom osmozom i posebna rasveta.
Kod borovnica se razvijaju aplikacije koje proizvođačima omogućavaju da u realnom vremenu prate proizvodnju i vremenske uslove.
Drugim rečima, farma više nije samo parcela na kojoj se nešto uzgaja. Ona postaje kompleksan proizvodni sistem.
Problem je što do velikog tržišta nije lako doći
Ipak, afrički proizvođači moraju da reše još jedan veliki problem – kako da svoju robu pouzdano dostave kupcima.
Loši putevi, zagušene luke i bezbednosni problemi mogu da povećaju troškove i ugroze izvoz.
Pored toga, sve veći problem predstavljaju strogi standardi kvaliteta i bezbednosti hrane.
Velika tržišta mogu da budu izuzetno profitabilna, ali zahtevaju da proizvođači ispune rigorozne uslove.
Zato će budućnost ovog sektora zavisiti ne samo od toga koliko Afrika može da proizvede, već i od toga koliko dobro može da poveže farmu, logistiku i svetsko tržište.
Kina otvara novo tržište
Jedna od novih prilika dolazi iz Kine.
Uklanjanje carina na veliki deo uvoza iz Afrike trebalo bi da olakša pristup ogromnom kineskom tržištu.
Prve pošiljke zimbabveanskih borovnica već su stigle do kineskih kupaca.
Ako se taj trend nastavi, afrički proizvođači dobiće još jedno veliko tržište za proizvode koji se već dobro prodaju u Evropi i Aziji.
Može li poljoprivreda zaista zameniti fabrike?
To je možda i najzanimljivije pitanje ove priče.
Moderna farma može da zapošljava stotine ljudi, koristi sofisticiranu tehnologiju, ima sopstvenu logistiku i izvozi robu širom sveta.
Oko nje se razvijaju transportne kompanije, hladnjače, pakirnice, proizvođači opreme, tehnološke firme i finansijske institucije.
U tom smislu, granica između poljoprivrede i industrije postaje sve manje jasna.
Afrika možda neće postati nova svetska fabrika u klasičnom smislu.
Ali bi mogla da postane jedan od najvećih svetskih proizvođača i izvoznika hrane.
A ako uspe da spoji svoju ogromnu poljoprivrednu površinu, mladu radnu snagu, tehnologiju i pristup velikim svetskim tržištima, borovnice, avokado i agrumi mogli bi da postanu ono što su nekada bile fabrike - pokretač novog ekonomskog rasta.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)