Ova strategija predstavlja prelazak sa dosadašnjeg oslanjanja na hitne donacije saveznika na model direktne kupovine, čime bi Ukrajina srednjoročno stabilizovala svoje zalihe strateške protivvazdušne odbrane.
Inicijativa dolazi nakon masovnog ruskog napada na Kijev u kojem je upotrebljeno gotovo 500 dronova i 77 raketa, što je pokazalo ozbiljan pritisak na ukrajinske zalihe protivbalističkih projektila. Ministarstvo odbrane potvrdilo je da će milijardu dolara iz zajma Evropske unije biti iskorišćeno za kupovinu približno 100 raketa Patriot, dok je istovremeno ugovoren i višegodišnji program nabavke stotina raketa PAC-2 uz podršku Nemačke, piše Army recognition.
Paralelno s tim, ministar odbrane Mihajlo Fedorov uputio je zvanične zahteve gotovo 40 partnerskih država da hitno prebace deo svojih zaliha raketa Patriot kako bi se premostio trenutni nedostatak dok ne počnu isporuke iz novih proizvodnih kapaciteta.
Masovni ruski napad pokazao najveći problem
Dana 2. jula 2026. ukrajinsko Ministarstvo odbrane predstavilo je višeslojni plan za povećanje zaliha raketa Patriot nakon jednog od najvećih kombinovanih ruskih vazdušnih napada od početka rata. Napad je još jednom pokazao rastući nesklad između intenziteta ruskih udara i raspoloživih ukrajinskih protivbalističkih raketa.
Plan obuhvata hitne transfere projektila od saveznika, prvu kupovinu oko 100 raketa Patriot finansiranu sredstvima Evropske unije u vrednosti od milijardu dolara, nastavak isporuka iz evropskih zaliha, kao i ranije ugovorene višegodišnje nabavke.
Ruski napad trajao je 11 časova i uključivao je gotovo 500 jurišnih dronova i 77 raketa, među kojima je bilo 25 balističkih ili hipersoničnih projektila. Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je više od 90 odsto krstarećih raketa, kao i preko 90 procenata dronova tipa Šahed, potvrđujući da integrisani sistem protivvazdušne odbrane i dalje uspešno štiti zemlju od većine aerodinamičkih pretnji.
Najveći problem ostaju balističke rakete. Njih mogu efikasno da presretnu samo baterije Patriot, ali Ukrajina raspolaže sve manjim brojem odgovarajućih presretačkih projektila za kontinuirano odbijanje ovakvih napada.
Zašto su balističke rakete najveća pretnja
Napad od 2. jula pokazao je dalji razvoj ruske strategije izvođenja udara velikog dometa kroz operacije zasićenja protivvazdušne odbrane. Gotovo 500 dronova primoralo je Ukrajinu da aktivira sisteme kratkog i srednjeg dometa širom zemlje, dok su radarski sistemi morali istovremeno da prate stotine ciljeva, što je dodatno opteretilo operatere i otežalo određivanje prioriteta.
Nakon toga usledilo je lansiranje 77 raketa, među kojima je bilo čak 25 balističkih i hipersoničnih projektila koji zahtevaju trenutno angažovanje najnaprednijih sistema protivraketne odbrane.
Za razliku od krstarećih raketa, balistički projektili padaju ka cilju znatno većom brzinom, kreću se po strmijoj putanji i ostavljaju veoma malo vremena za reakciju. Krstareće rakete i dronove Šahed mogu da presreću različiti ukrajinski i zapadni sistemi unutar slojevite protivvazdušne odbrane, ali presretanje projektila Iskander-M, Kinžal i sličnih pretnji u velikoj meri zavisi upravo od američkih sistema Patriot sa odgovarajućim raketama.
Zbog toga sve veći udeo balističkih raketa u ruskim napadima ne predstavlja problem za radare ili lansere, već za ograničene zalihe protivbalističkih raketa Patriot.
Kupovina menja dosadašnji model snabdevanja
Odluka Ukrajine da putem zajma Evropske unije finansira kupovinu oko 100 raketa Patriot predstavlja značajnu promenu u načinu popunjavanja strateških zaliha protivvazdušne odbrane.
Do sada je dopuna raketa Patriot uglavnom zavisila od donacija, hitnih transfera ili isporuka koje su finansirali partneri. Direktna kupovina uvodi dugoročniji model nabavke koji smanjuje zavisnost od političkih odluka o pojedinačnim paketima vojne pomoći.
Procenjena vrednost ugovora odgovara prosečnoj ceni od oko 10 miliona dolara po raketi, iako konačna cena zavisi od toga da li isporuke uključuju projektile PAC-2 GEM-T, PAC-3 CRI ili PAC-3 MSE, kao i logističku podršku, prateću opremu i ugovorne usluge.
Međutim, važnije od same vrednosti ugovora jeste vreme isporuke. Proizvodnja raketa Patriot zahteva dug proizvodni ciklus, pa projektili kupljeni sredinom 2026. godine neće odmah nadoknaditi zalihe iscrpljene u aktuelnim ruskim napadima. Čak i dodatnih 100 presretača moglo bi brzo da bude potrošeno ukoliko Rusija nastavi masovne napade sa više desetina balističkih raketa tokom nekoliko uzastopnih sedmica.
Nemačka podržava višegodišnju proizvodnju
Srednjoročno jačanje ukrajinskih zaliha već je započelo ugovorom potpisanim u aprilu 2026. godine o nabavci stotina raketa PAC-2 uz podršku Nemačke. Isporuke će trajati narednih godina, a taj ugovor predstavlja jedan od najvećih budućih izvora raketa Patriot za Ukrajinu.
Rakete PAC-2 veoma su efikasne protiv aviona i krstarećih raketa zahvaljujući bojevoj glavi sa fragmentacionim dejstvom koja uništava cilj eksplozijom u neposrednoj blizini, umesto direktnim pogotkom. Njihov domet iznosi do 160 kilometara, dok maksimalna visina presretanja dostiže 24 kilometra.
Time baterije Patriot mogu da štite velike oblasti od aerodinamičkih pretnji i istovremeno smanje potrebu za upotrebom znatno skupljih protivbalističkih projektila.
Ovaj ugovor pokriva značajan deo budućih potreba Ukrajine za odbranom od krstarećih raketa, omogućavajući da se zalihe raketa PAC-3 čuvaju za presretanje balističkih ciljeva kada to operativna situacija zahteva.
Problem ostaje činjenica da će isporuke trajati godinama, zbog čega postoji veliki jaz između trenutnih potreba na frontu i buduće proizvodnje.
PAC-3 ostaje ključ protiv balističkih raketa
Najveći nedostatak odnosi se upravo na rakete PAC-3, posebno varijante PAC-3 CRI i PAC-3 MSE, koje predstavljaju osnovu protivbalističkih sposobnosti sistema Patriot.
Za razliku od PAC-2, obe verzije koriste tehnologiju „pogodak za uništenje“ (hit-to-kill), pri čemu cilj uništavaju direktnim kinetičkim udarom umesto eksplozijom.
PAC-3 CRI ima domet do 40 kilometara i može da presreće ciljeve na visini do 20 kilometara.
Napredniji PAC-3 MSE poseduje snažniji raketni motor, veću pokretljivost i bolje letne karakteristike, čime povećava domet na približno 60 kilometara i visinu presretanja na oko 24 kilometra.
Ove karakteristike značajno povećavaju mogućnost presretanja ruskih manevarskih balističkih raketa i pružaju veću fleksibilnost tokom složenih presretačkih operacija.
Kontinuirana upotreba balističkih raketa Iskander i aerobalističkih projektila H-47M2 Kinžal od strane Rusije održava stalnu potražnju za ovim presretačima, jer takve pretnje ostavljaju veoma malo vremena između otkrivanja i presretanja i često ne dozvoljavaju drugu priliku za lansiranje dodatne rakete.
Zbog toga se ukrajinsko ograničenje danas sve više ogleda u raspoloživosti presretača, a ne u broju lansera, sposobnostima radara ili obučenosti posada.
Saveznici treba da premoste kritični period
Kako bi premostila period između trenutnih potreba i budućih isporuka, Ukrajina je usvojila višeslojnu strategiju dopune zaliha.
Ministar odbrane Mihajlo Fedorov uputio je tokom jula 2026. zvanične zahteve gotovo 40 partnerskih država za hitno ustupanje raketa Patriot iz postojećih nacionalnih zaliha.
Prema predloženom modelu, saveznici bi privremeno ustupili deo svojih raketa, a kasnije bi ih nadoknadili projektilima iz već ugovorenih budućih isporuka namenjenih Ukrajini.
Na taj način bi zalihe partnerskih država poslužile kao strateški most dok industrijska proizvodnja ne dostigne potrebe bojišta.
Ukrajina je istovremeno zatražila i veće učešće u programima PURL, koji finansijsku pomoć saveznika usmerava ka kupovini američkog naoružanja za Ukrajinu, kao i programu JUMPSTART, namenjenom dugoročnim ugovorima za nabavku američke vojne opreme, uključujući i rakete Patriot.
Ovi mehanizmi pokrivaju različite faze lanca snabdevanja – hitni transferi rešavaju trenutne operativne potrebe, dok dugoročni ugovori obezbeđuju nastavak proizvodnje.
Vreme upućivanja ovih zahteva nije slučajno, jer se poklapa sa samitom NATO-a zakazanim za 7. i 8. jul, na kojem bi političke odluke saveznika mogle da ubrzaju isporuke pre novog talasa masovnih ruskih napada.
Efikasnost raste, ali zalihe ostaju presudne
Ukrajina nastoji da dodatne nabavke prati i povećanjem borbene efikasnosti.
Nakon primene NATO procedura za analizu borbenih dejstava (After Action Review), posade sistema Patriot izmenile su planiranje dejstava, taktičko odlučivanje i analizu nakon izvršenih misija, što je, prema navodima ukrajinske strane, više nego udvostručilo uspešnost presretanja manevarskih raketa Iskander.
Iako unapređene procedure povećavaju verovatnoću uspešnog presretanja i smanjuju neefikasnost tokom borbenih dejstava, one ne mogu da zamene potrebu za većim zalihama raketa.
Rusija sve češće kombinuje stotine relativno jeftinih dronova sa krstarećim raketama i manjim brojem balističkih i hipersoničnih projektila kako bi primorala branioce da troše ograničene i veoma skupe presretačke rakete, dok istovremeno zasićuje ostale slojeve protivvazdušne odbrane.
Odgovor Ukrajine sada se zasniva na pet međusobno povezanih elemenata: hitnim transferima raketa iz savezničkih zaliha, direktnoj kupovini finansiranoj sredstvima Evropske unije, zahtevu za lokalnu proizvodnju raketa Patriot, višegodišnjim industrijskim ugovorima uz podršku Nemačke i drugih partnera, kao i stalnom unapređivanju taktike upotrebe sistema Patriot.
Ključno pitanje više nije koliko su Patriot sistemi sposobni da obaraju najsavremenije balističke rakete – to su već dokazali – već da li će proizvodnja, nabavke i savezničke isporuke uspeti da obnavljaju zalihe istim tempom kojim se one troše na bojištu.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)