Već sada postoje znaci da se vremenski šokovi prelivaју na tržište. FAO indeks cena hrane porastao je u julu 2026. godine za 0,6 odsto u odnosu na jun, dok su cene žitarica skočile 3,4 odsto, a šećera 5,6 odsto.
Stručnjaci upozoravaju da bi se pritisak mogao nastaviti ukoliko se suša i visoke temperature zadrže u ključnim poljoprivrednim regionima.
Evropa već oseća posledice suše
Evropa je trenutno među područjima koja su posebno pogođena.
Francusku je pogodila jaka suša i ekstremna vrućina, zbog čega se očekuje da bi proizvodnja kukuruza mogla da bude gotovo prepolovljena. Ukupan rod kukuruza u Evropskoj uniji mogao bi da padne ispod 50 miliona tona, što bi bio jedan od najlošijih rezultata u poslednjih nekoliko decenija.
Problemi nisu ograničeni samo na kukuruz. Suša i visoke temperature ugrožavaju i pšenicu, ječam, uljarice, krompir i druge useve.
U pojedinim delovima Evrope problem dodatno komplikuje nizak vodostaj reka, što otežava transport žitarica i drugih sirovina.
Koje namirnice bi mogle prve da poskupe?
Najveći rizik trenutno postoji kod proizvoda čija proizvodnja zavisi od vremenskih uslova u nekoliko velikih svetskih regiona.
Žitarice
Pšenica i kukuruz su među najvažnijim kulturama za svetsko tržište hrane. Koriste se direktno za ishranu ljudi, ali i kao stočna hrana.
Ako prinosi budu slabiji, posledice se ne moraju završiti samo na ceni brašna i hleba. Skuplja stočna hrana može vremenom povećati i troškove proizvodnje mesa, mleka i jaja.
FAO je već upozorio na pritisak na svetsko tržište pšenice zbog suše u pojedinim delovima SAD i rizika od slabijih padavina u Australiji.
Šećer
Šećer je jedan od proizvoda kod kojih su se posledice već videle na međunarodnom tržištu.
FAO navodi da su cene šećera u julu porasle 5,6 odsto, između ostalog zbog nepovoljnih vremenskih uslova u EU i uticaja El Ninja na proizvodnju u Aziji.
Ulja
Suša i visoke temperature mogu pogoditi i proizvodnju biljnih ulja, naročito ako stradaju ključne uljarice.
FAO je u julu zabeležio rast cena biljnih ulja od dva odsto.
To je važno i za potrošače jer se ulja koriste u velikom broju prehrambenih proizvoda, pa poskupljenje sirovine može da se prelije kroz čitav lanac.
Kafa i kakao
Problemi sa vremenom ne pogađaju samo osnovne prehrambene proizvode.
Analitičari Rabobanke među robama koje su posebno izložene vremenskim rizicima izdvajaju kafu, kakao, palmino ulje i šećer, uz pojedine žitarice.
To znači da bi suša i poremećaji povezani sa El Ninjom mogli da utiču i na proizvode koji su već poslednjih godina imali velike oscilacije cena.
Novi El Ninjo dodatno komplikuje situaciju
Poseban problem predstavlja razvoj snažnog El Ninja, klimatskog fenomena koji može da promeni obrasce padavina i temperature širom sveta.
Latinska Amerika, kao jedan od ključnih svetskih regiona za proizvodnju hrane, posebno je važna. Prema Rojtersu, stručnjaci trenutno upozoravaju da bi novi El Ninjo mogao biti jedan od najjačih zabeleženih, što povećava rizike za poljoprivredu.
FAO je još u junu upozorio na povećan rizik od poljoprivredne suše u velikim delovima južne Afrike, uključujući Namibiju, Bocvanu, Angolu, Zambiju, Zimbabve i Južnu Afriku.
Kada bi potrošači mogli da osete udar?
Najvažnije je da se poskupljenje na svetskim berzama ne mora odmah pojaviti u prodavnicama. Između problema na njivi i cene na polici postoji čitav lanac: otkup, prerada, transport, skladištenje, uvoz, distribucija i trgovina.
Da li nas čeka novi talas poskupljenja hrane?
Ne mora da znači da će sve namirnice istovremeno poskupeti. Mnogo toga zavisi od veličine ovogodišnjih prinosa, svetskih zaliha, mogućnosti uvoza iz drugih zemalja i kretanja troškova energije i đubriva.
FAO za 2026. očekuje da će globalna proizvodnja žitarica biti oko dva odsto manja nego prethodne godine, ali i dalje blizu istorijski visokih nivoa.
To znači da za sada nema osnova za priču o globalnoj nestašici hrane. Međutim, problem može nastati ako se istovremeno dogode loši prinosi u više velikih proizvodnih regiona.
Upravo zato suša više nije samo klimatski problem. Ona postaje i ekonomski problem, jer slabiji rod znači manju ponudu, skuplju proizvodnju i veći pritisak na cene koje na kraju plaćaju potrošači.
A ako se ekstremne temperature i suša nastave, najveći rizik nije samo jedno poskupljenje, već mogućnost da se vremenski problemi pretvore u dugotrajniju "klimatsku inflaciju" hrane.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)