Zbog blizine kompanija poput Mete, Googlea, Applea, Broadcoma i Nvidije, bogatstvo ovog mesta usko je povezano sa tehnološkom industrijom. Cene kuća porasle su sa oko 500.000 dolara pre pedeset godina na današnji prosek od čak 8 miliona dolara, dok pojedine nekretnine dostižu vrednost od 55 miliona dolara.
Izuzetno skupo
Urbanistički propisi u Atertonu strogo ograničavaju komercijalnu izgradnju i zahtevaju velike građevinske parcele, čime se čuva karakter mesta sa skromnim, ali izuzetno skupim kućama, okruženim privatnim kapijama i bezbednosnim sistemima. Takva regulativa održava ekskluzivnost zajednice – u gradu nema restorana, benzinskih pumpi, pa čak ni trotoara. Atterton ima oko 7.800 stanovnika, od kojih je približno četvrtina azijskog porekla, što pokazuje određeni stepen etničke raznolikosti među najbogatijim slojem stanovništva.
Privatno obrazovanje predstavlja jedno od obeležja ovog područja. Škole poput Sacred Heart i Menlo School naplaćuju školarine koje prelaze 50.000 dolara godišnje. Njih pohađaju deca investitora rizičnog kapitala, tehnoloških direktora i milijardera poput Larija Elison, prenosi Jutjub kanal Rocanews.
Istorija grada pokazuje kako su nekadašnje rukovodioce vazduhoplovne industrije zamenili tehnološki milijarderi. Poznate ličnosti poput Erika Šmita i Marka Andresena kupovale su više susednih parcela kako bi proširile svoja imanja. Andresen, istaknuti investitor rizičnog kapitala i donator Republikanske stranke, javno se protivio novim urbanističkim pravilima koja bi omogućila veću gustinu stanovanja, smatrajući da bi to moglo da umanji vrednost nekretnina.
Nema mesta za "prosečne građane"
Aterton je trenutno u središtu žestoke rasprave o stambenoj politici. Država Kalifornija zahteva od lokalnih samouprava da povećaju broj stanova za građane sa niskim i srednjim primanjima, ali stanovnici Atertona, među kojima je i NBA zvezda Stef Kari, protive se tim promenama pozivajući se na zaštitu privatnosti i bezbednosti. Karijevo protivljenje izgradnji kompleksa socijalnih stanova u blizini njegove kuće donelo mu je kritike i etiketu predstavnika pokreta „NIMBY“ („Ne u mom dvorištu“).
Uprkos pritisku državnih vlasti, ostvaren je vrlo mali napredak u izgradnji pristupačnih stanova, dok se nova gradnja uglavnom svodi na luksuzne vile. Ovaj sukob oslikava šire probleme nedostatka stambenog prostora, restriktivnih urbanističkih pravila i društvene jednakosti u jednoj od najbogatijih zajednica u Sjedinjenim Američkim Državama.
Aterton i dalje ostaje simbol ekstremnog bogatstva i ekskluzivnosti, ali bi njegovu budućnost mogli da oblikuju sve snažniji politički i društveni pritisci da otvori vrata raznovrsnijim i pristupačnijim oblicima stanovanja.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)