Jedna od namirnica koja je potpuni hit u kuhinjama širom sveta kada je priprema jela u letnjem periodu jeste jedna novina na Balkanu. Maleni, zeleni pupoljci pravo su iznenađenje, a najčešće ih možete pronaći u jelima od ribe, mesa ili testenine. Iako na startu deluju neupadljivo, njihova aroma je nešto što ćete upamtiti.
Kapar je najčešći sastojak mediteranskih specijaliteta, a ovi karakteristični pupoljci nose zanimljivu priču.
Naime, kapar je sitan, bledozeleni, neotvoreni cvetni pupoljci biljke Capparis spinosa, koja se nakon berbe konzervira u rastvoru sirćeta i soli. Zahvaljujući ovom procesu, dolazi i do prirodne hemijske promene koje ublažavaju gorčinu i razvijaju karakterističan ukus, nešto slično kao kod prerade maslina.
Inače, maleni pupoljci imaju izraženu gorčinu, a nakon kiseljenja dobijaju pikantan, blago slankast ukus sa blagom notom kiselosti. Njihova aroma često se opisuje kao kombinacija maslina, senfa i kozjeg sira.
Cena
Svež kapar se teško nalazi na tržištu, a za prerađeni je potrebno izdvojiti oko 800 dinara po tegli od 300 mililitara. Kapar u ulju ili soli je na srpskom tržištu duplo skuplji.
Takođe, i cena sadnice je visoka, pa je za mladu biljku iz rasadnika, u saksijama od 1 litra ili u posudama prečnika 10 cm, potrebno izdvojiti između 10 i 26 evra, u zavisnosti od veličine biljke i toga da li je reč o sorti bez trnja.
Poreklo
Kapar raste širom mediteranskog područja, uključujući južnu Francusku, Španiju, Alžir, Maroko, Tursku i Malu Aziju, a sa promenom klime, rasprostranjen je i u drugim delovima sveta.
Ova biljka izuzetno dobro podnosi sušu i smatra se da poreklo vodi iz Sahare, odakle se proširio na dalje regione, a karakteriše ga i veoma visoka cena koju formira način berbe.
Naime, pupoljci se moraju brati ručno, gotovo svakodnevno, jer vrlo brzo sazrevaju i otvaraju se u cvet. Što je manji pupoljak, to kvalitetniji, pa je i cena viša.
Najčešće se koriste kao začin ili dodatak jelima, može se pronaći i u pojedinim kozmetičkim proizvodima, a u pojedinim zemljama je poznat i kao lekovita biljka.
Odlično se slaže sa ribom, piletinom, testeninama, salatama, sosevima i jelima od povrća, a zbog intenzivnog ukusa ne jede se odjednom, već se drži za peteljku i jede u manjim zalogajima.
Gajenje
Najbolje uspeva na osunčanim položajima i u dobro dreniranom, peskovitom ili kamenitom zemljištu i smatra se idealnom biljkom za topla područja, sa malo padavina.
Može se razmnožavati semenom ili reznicama, ali uzgoj iz semena zahteva dosta strpljenja.
Koriste se i listovi
Pored pupoljaka i plodova, u pojedinim mediteranskim zemljama koriste se i listovi kapara. Sveži listovi imaju izraženu gorčinu, ali nakon kiseljenja postaju prijatnog ukusa i služe se kao salata, predjelo ili prilog drugim mediteranskim jelima, piše Agromedia.
Neizostavan su sastojak brojnih klasičnih evropskih recepata, poput tapenade od maslina, vinaigrette preliva, italijanskog vitello tonnato, sicilijanske caponate, kao i sosova od limuna i putera koji se tradicionalno služe uz ribu.
Iako se dodaju u malim količinama, kapari svojim intenzivnim, blago slanim i kiselkastim ukusom mogu potpuno promeniti karakter jela, zbog čega ih mnogi smatraju jednim od zaštitnih znakova mediteranske gastronomije.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)