Kada su ga kineski investitori predstavili 2016. godine, ovaj megaprojekat vredan 100 milijardi dolara najavljivan je kao „raj iz snova za čitavo čovečanstvo“ – posebna finansijska zona koja bi mogla da primi oko 700.000 stanovnika. Međutim, deceniju kasnije, smatra se da na ovom veštačkom ostrvu površine 14 kvadratnih kilometara, nadomak Singapura, živi manje od jedan odsto prvobitno planiranog broja ljudi.
Redovi jezivo praznih nebodera nadvijaju se nad tihim ulicama. U praznim stanovima radne površine i prozori prekriveni su slojem prašine, piše BBC.
„Godine 2016. ovde su sve opisivali kao zlatni grad, veoma, veoma lep“, kaže Džejson Deng, 56-ogodišnji investitor koji je među prvima kupio nekretnine u Forest Cityju. Za pet stanova platio je, kako kaže, „mnogo novca“.
„Da sam znao da neće biti ovako dobro, ne bih kupio toliko stanova. Mislio sam da će biti mnogo, mnogo bolje“, kaže danas.
Ispostavilo se da je ovo zaista zlatni grad – ali samo za neke ljude. I to ne za one koje su investitori želeli da privuku.
Policija upala u dva centra za prevare
Sredinom jula malezijska policija izvršila je raciju u dva navodna centra za prevare, raspoređena na čak 32 lokacije u Forest Cityju. Uhapšeno je 335 ljudi, a zaplenjena je imovina vredna oko milion ringita, odnosno oko 181.810 funti ili 245.000 dolara.
Među zaplenjenim stvarima bilo je 313 računara, 1.557 mobilnih telefona, 17 laptopova i 10 modema.
Prema policiji, iz ova dva centra – od kojih se jedan nalazio u 27 stanova raspoređenih na pet spratova stambene kule, dok je drugi bio smešten u pet bungalova – kripto-sindikati su organizovali investicione i ljubavne prevare usmerene prema žrtvama u inostranstvu.
Među uhapšenima je 309 državljana Kine, 19 Indonežana, troje Malezijaca i četvoro državljana Mjanmara. Šef policije države Džohor, Ab Rahaman Arsad, rekao je da vlasti sarađuju sa Interpolom kako bi pronašle osobu za koju se veruje da stoji iza operacija.
BBC je kontaktirao Forest City i policiju države Džohor, ali odgovore nije dobio.
Stručnjaci i lokalno stanovništvo za BBC kažu da bi ovo mogao biti samo vrh ledenog brega i simptom globalne industrije prevara koja se širi, menja i postaje sve profesionalnija.
„Realnost je da mnoge od ovih organizacija danas više liče na multinacionalne kompanije nego na tradicionalne kriminalne mreže ili bande“, kaže Džon Vojčik, analitičar kompanije TRM Labs koja istražuje kriminal povezan sa kriptovalutama.
Kako navodi, takve organizacije imaju posebne timove za regrutaciju, IT odeljenja, stručnjake za pranje novca i sopstvenu infrastrukturu.
Kriminalci stigli iz Kambodže
Vlasti i stručnjaci smatraju da su operacije u Forest Cityju verovatno vodili kriminalci koji su prethodno bili proterani iz Kambodže, jednog od globalnih centara transnacionalnih prevara.
Tokom poslednjih pet godina ovaj kriminalni sektor prerastao je u industriju vrednu više milijardi dolara. Njena radna snaga velikim delom počiva na žrtvama trgovine ljudima koje su primorane da rade pod pretnjama torture i zlostavljanja.
Kambodžanska vlada je od kraja prošle godine pojačala napore da uništi takve operacije. Vlasti su nedavno procenile da je oko 300.000 ljudi napustilo zemlju tokom nekoliko meseci, dok su racije na industrijske komplekse postajale sve intenzivnije.
Međutim, malezijski ogranci ne deluju kao tradicionalni „kompleksi za prevare“.
Za razliku od zloglasnih ograđenih kompleksa u mestima poput Sihanukvila ili pograničnih područja Mjanmara, navodni centri u Forest Cityju izgledaju gotovo kao kancelarijski prostori. Navodno ih koriste lokalni stanovnici, a nalaze se neposredno uz stanove ljudi koji možda uopšte nisu svesni šta se događa u njihovom komšiluku.
Kevin, stanar koji radi i u prodaji nekretnina u Forest Cityju, veruje da prevaranti i dalje posluju iz „kondominijuma ili servisiranih stanova“ unutar kompleksa. Njegovo ime je promenjeno zbog straha od posledica.
„Znamo šta rade. To je zapravo veoma čest problem u gradu Džohoru i Kuala Lumpuru, ali posebno u Forest Cityju. Forest City je veoma specifičan“, kaže on.
Grad duhova postao savršeno skrovište
Jedan od razloga zbog kojih je Forest City „poseban“, prema Kevinu, Vojčiku i drugima, upravo je ono po čemu je postao poznat – reputacija polupraznog „grada duhova“.
„Kada razgovaramo sa klijentima, kompanija nas uči da kažemo: 'Ovde već živi 23.000 stanovnika'“, kaže Kevin.
Ali stvarnost je, dodaje tiho, da ih ima „manje od 5.000“.
„To je razlog“ zbog kojeg su prevaranti izabrali Forest City, smatra on.
„Imaju svoju privatnost... Niko ne dolazi ovde.“
Projekat od 100 milijardi dolara ostao gotovo prazan
Postoji više razloga zbog kojih je Forest City doživeo ono što mnogi smatraju njegovim slomom. Projekat su predvodili Country Garden, jedan od najvećih kineskih građevinskih investitora, i Danga 88, privatna kompanija pod kontrolom malezijskog sultana Ibrahima Iskandara.
Prvobitna ideja bila je da se izgradi ekološki grad namenjen imućnim kineskim klijentima, sa luksuznim hotelom, golf terenom i vodenim parkom. Kancelarije i stanovi uz obalu trebalo je da budu veoma traženi.
Međutim, pandemija koronavirusa, duboka kriza kineskog tržišta nekretnina i ograničenja zaduživanja kineskih građana urušili su ambiciozne planove i gotovo zaustavili projekat.
Svetla su i dalje upaljena, ali gotovo da nema nikoga kod kuće. Upravo zbog toga kompleks je, čini se, postao svojevrsni magnet za prevarante.
„Forest City odražava uslove koje organizovani kriminal godinama traži – prestižnu lokaciju reklamiranu kao luksuzan, planski izgrađen pametan grad koji nikada nije ni približno ostvario tu viziju“, kaže Vojčik.
Takvi projekti, objašnjava on, nude upravo ono što kriminalnim mrežama odgovara: modernu infrastrukturu, veliki broj praznih nekretnina i međunarodnu povezanost, sve pod maskom legitimne ekonomske aktivnosti.
Sličnost sa jednim od najzloglasnijih gradova za prevare
U tom smislu, blještava fasada Forest Cityja podseća na mnogo poznatiji grad udaljen oko 1.800 kilometara severno – Šve Kokko, takozvani rizort-grad na granici Mjanmara i Tajlanda, koji je postao jedan od najpoznatijih svetskih centara za prevare.
Izgradila ga je privatna kineska kompanija Yatai, predstavljajući ga kao bezbednu turističku destinaciju za kineske posetioce i utočište za superbogate.
Iza ulica okruženih drvećem i luksuznih vila, međutim, krije se mreža prevara, pranja novca i trgovine ljudima.
Uprkos problemima, i činjenici da je završeno svega između 15 i 20 odsto prvobitno planiranog projekta, Forest City se i dalje promoviše kao budući centar za ulaganja u nekretnine, tehnološke inovacije i poslovanje bez poreza.
Takvo poslovno pakovanje može da posluži kao svojevrsni trojanski konj za prevarante koji žele da otvore operacije bez privlačenja neželjene pažnje – i tako efikasnije sprovode prevare.
Vojčik objašnjava da se kriminalne mreže, kada se sakriju iza naizgled legitimnih kompanija u običnim poslovnim kompleksima, mnogo teže otkrivaju i razbijaju. Istovremeno, zahvaljujući ogromnoj zaradi, mogu da steknu značajan novac i uticaj.
Prevaranti sve više liče na profesionalne kompanije
Ta finansijska moć omogućava kriminalnim grupama da dodatno profesionalizuju poslovanje.
Iako trgovina ljudima i dalje u velikoj meri obezbeđuje radnu snagu za industriju prevara, sve je izraženiji trend da kriminalne mreže nude veće plate i bolje uslove iskusnim prevarantima kako bi ih privukle i zadržale.
U istim Telegram grupama u kojima se objavljuju oglasi za poslove u centrima za prevare, iskusni prevaranti danas objavljuju detaljne biografije u kojima navode iskustvo u različitim vrstama prevara i ističu želju da rade.
„To je znak da industrija sazreva u profesionalizovaniji oblik kriminalnog poslovanja“, objašnjava Vojčik, uz napomenu da prinuda i eksploatacija i dalje ostaju veoma rasprostranjene.
Malezija već ima iskustvo sa ovakvim centrima
Racije u Forest Cityju ukazuju na transnacionalnu industriju prevara koja menja svoju veličinu i oblik. Međutim, ovo nije prvi put da su slične operacije otkrivene u Maleziji.
Tokom 2022. godine, pre nego što je ova industrija privukla široku međunarodnu pažnju, malezijske vlasti izvršile su racije u nekoliko centara za prevare koji su radili iz bungalova i kondominijuma u južnoj državi Džohor, severnoj državi Penang i glavnom gradu Kuala Lumpuru.
Iako su te i druge velike policijske akcije poslale poruku da za kriminalne mreže nema tolerancije, Vojčik upozorava da je Malezija i dalje dom uticajnih kriminalnih mreža i da „svaki znak ponovnog pojavljivanja operacija velikih razmera zaslužuje posebnu pažnju“.
Kevin kaže da je odavno „javna tajna“ da se prevare događaju i ovde.
„Jedino što je šokantno jeste to što je policija bila efikasna“, kaže on.
Uveren je da takvih operacija ima još, ali ga ne uznemirava mnogo mogućnost da njegove komšije varaju ljude za stotine hiljada dolara.
„Mene nije briga. To nije moj posao... Radim ovde samo zbog plate.“
Neki stanovnici ipak vide kako grad oživljava
I drugi stanovnici imaju sličan stav.
Filip, čije je ime takođe promenjeno, preselio se prošle godine iz Singapura u Forest City, privučen relativno jeftinim nekretninama i idejom da za svoj novac može da dobije više. Radi u tehnološkom sektoru i kaže da je „veoma fokusiran“ na sajber bezbednost.
„Da, oni [prevaranti] možda jesu pred mojim vratima, možda su moje komšije... možda je neko od njih deo jednog od ovih sindikata. Na kraju krajeva, nije važno gde odete – ovo će se događati.“
Kaže da ga izveštaji o centrima za prevare u njegovom kompleksu nisu iznenadili.
Ono što ga jeste iznenadilo jeste činjenica da se „sve više ljudi doseljava“ u Forest City.
Jedan od razloga zbog kojih je izabrao baš taj kompleks bio je mir i tišina. Sada mu je, međutim, drago što se nekadašnji „grad duhova“ postepeno menja i postaje mesto u koje ljudi žele da dođu.
„Toliko ljudi je izgubilo novac na ovim projektima“, kaže on. „Ali tokom poslednja tri meseca vidite upaljena svetla u kondominijumima. Od jednog stana na 20, sada smo možda došli do jednog na pet.“
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)