Govoreći u ponedeljak na konferenciji Ol-in samit (All-in summit) u Los Anđelesu, Huang je rekao da ljudi u Kini o opasnostima veštačke inteligencije ne govore na isti način kao ljudi na Zapadu.
„Narativ je mnogo praktičniji. Niko u Kini ne govori da je ovo kraj, da je ono kraj, da nas čeka katastrofa ili da je sve osuđeno na propast“, rekao je Huang tokom razgovora sa Dejvidom Saksom. Izvršni direktor kompanije Nvidia dodao je da ne vidi svrhu u bavljenju takvim apokaliptičnim scenarijima. Inače, Huang je poznat i kao "čovek u kožnoj jakni", jer se na javnim nastupima pojavljuje isključivo u njoj.
„Mi to izmišljamo. Ono što frustrira jeste to što, ako je to zaista tačno, onda o tome treba razgovarati i nešto preduzeti“, rekao je Huang, umesto da se „gomila ljudi brine zbog nečega na šta ne mogu ništa da utiču“, piše Biznis insajder.
Međutim, korisnici kineske društvene mreže Weibo, svojevrsne kineske verzije platforme Iks, nisu se složili sa njegovom karakterizacijom situacije. Poruka sa društvenih mreža bila je jasna: rasprava o mogućoj apokalipsi izazvanoj veštačkom inteligencijom u Kini i te kako postoji — i veoma je intenzivna.
Korisnici Weiboa imaju šta da kažu o „AI apokalipsi“
Huangove reči izazvale su različite reakcije pod haštagom „Jensen Huang kaže da niko u Kini ne govori o AI apokalipsi“, koji je do trenutka objavljivanja pregledan više od 14 miliona puta.
„Reći da Kinezi ne govore o AI apokalipsi jednostavno nije tačno“, napisao je jedan tehnološki komentator iz Pekinga na Weibou.
„To što se ne pribegava uvek scenarijima sudnjeg dana ne znači da zanemarujemo istraživanja bezbednosti koja treba da spreče takav scenario. Davanje prednosti praktičnoj primeni ne znači da se ne plašimo posledica ako preskočimo rigorozne bezbednosne provere.“
„Kina nije monolit“, napisao je drugi korisnik iz Pekinga. „Uticaj veštačke inteligencije na ljudski život zahteva ozbiljno promišljanje i raspravu. Razgovor o tome idemo li ka apokalipsi ili ne već postoji i mora da se nastavi.“
Neki korisnici naveli su da su zabrinuti i zbog zakonskog okvira koji bi trebalo da reguliše superinteligenciju. Jedan korisnik iz provincije Đangsu napisao je da je „regulacija hitno potrebna“.
Drugi su se složili sa Huangom da je priča o „AI doomerizmu“ u Kini manje prisutna, ali su naveli da je razlog tome pre svega fokus tamošnje tehnološke industrije na sustizanje Zapada.
„Kinezi prepoznaju i razmatraju rizike veštačke inteligencije. Ali takođe razumemo princip da, kada se luk zategne, nema povratka. U azijskoj kulturi cenimo otpornost i snagu“, napisao je jedan tehnološki bloger iz Pekinga.
„Kada je reč o konkurenciji, postoji samo želja za prvim mestom, a ne strah od propasti.“
„Već se borimo da sustignemo SAD. Ko ima vremena da razmišlja o ovim stvarima?“, napisao je jedan korisnik iz Šandonga.
Strahovi ipak postoje
Drugi korisnici Weiboa ocenili su da je rasprava o rizicima veštačke inteligencije u Kini ograničenija zato što je pažnja javnosti više usmerena na neposredne posledice razvoja tehnologije.
„Da — možda se negde u daljini zaista nazire apokalipsa koju donosi AI“, napisao je jedan tehnološki komentator iz Tjenđina. „Ali to što se ne govori stalno o 'apokalipsi', konkretno o nekakvoj AI koja bi postala odmetnuta i ubijala ljude, ne znači da ne postoji strah od katastrofe. Taj strah je rasut kroz svakodnevni život.“
Kako je naveo, „taj strah izgleda kao 70 ljudi koji istog dana dobiju obaveštenje o otkazu“.
„Svaki dan već deluje kao apokalipsa. Toliko smo iscrpljeni da smo praktično spremni da padnemo mrtvi“, napisao je jedan korisnik iz Pekinga.
Cenzura i kontrola komentara
Pojedini korisnici tvrdili su da je prostor za otvorenu diskusiju o rizicima veštačke inteligencije u Kini ograničen.
„Nije da niko ne govori o tome, već je problem što, kada govore, budu cenzurisani“, napisao je jedan korisnik iz Pekinga.
Business Insider nije mogao nezavisno da proveri da li se objave o veštačkoj inteligenciji zaista cenzurišu ili uklanjaju. Međutim, Weibo i druge kineske društvene mreže imaju stroge sisteme nadzora, u skladu sa smernicama kineskih vlasti o moderaciji komentara.
Kompanija Sina, vlasnik Weiboa, nije odgovorila na zahtev Biznis insajdera za komentar.
Ipak, nisu svi komentari bili pesimistični. Pojedini korisnici složili su se sa Huangom i umanjili mogućnost AI apokalipse, ocenjujući da su takvi strahovi ili veoma udaljeni ili preuveličani.
„Kinezi imaju istorijski pogled na razvoj. Tokom dugog toka istorije, svaka era postaje deo te istorije i menja se zajedno sa razvojem društva. Ništa ne počinje iznenada i ništa se ne završava preko noći“, napisao je jedan korisnik iz provincije Hubei.
Strah od AI postaje globalan
Huangovi komentari dolaze u trenutku šire debate o tome da li kompanije koje razvijaju sve moćnije sisteme veštačke inteligencije mogu da zadrže kontrolu nad tom tehnologijom.
Dok lideri AI industrije, među kojima su Dario Amodei, Sem Altman i Ilon Mask, upozoravaju da trka u razvoju veštačke inteligencije možda napreduje brže od bezbednosnih mehanizama koji bi trebalo da je kontrolišu, rasprava o potencijalnoj „AI apokalipsi“ vodi se i u Kini.
Ranije ove nedelje, rasprava na Weibou pod oznakom „Kineski AI, američki AI“ okupila je poznatu mešavinu strahova: šta će veštačka inteligencija značiti za radna mesta, može li Kina da održi korak u globalnoj tehnološkoj trci i da li su upozorenja iz Silicijumske doline o bezbednosti zaista pokušaj da se Kina uspori.
Slične brige postale su tema i među zaposlenima u kineskoj AI industriji. Jedan inženjer kompanije DeepSeek napisao je esej o mogućnosti da veštačka inteligencija jednog dana nadmaši čoveka upravo u poslu kojim se on bavi.
Esej, koji govori o tome kako se talentovani ljudi u kineskim laboratorijama na samoj granici razvoja AI tehnologije nose sa rizikom da ih zamene sistemi koje sami stvaraju, postao je viralan kako u Kini, tako i van nje.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)