Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da privlači veliki novac, ali razlike u cenama stanova između pojedinih gradova postaju sve izraženije. Dok se najveći broj stanova kupuje u Novom Sadu, Nišu i na Novom Beogradu, najpovoljnije nekretnine nalaze se u manjim gradovima, gde prosečna cena kvadrata može da bude niža od 1.000 evra.
Podaci Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) pokazuju da je Novi Sad tokom 2025. godine prednjačio po broju evidentiranih kupoprodaja stanova među posmatranim gradovima i gradskim područjima. Istovremeno, Kikinda se izdvaja kao mesto sa najnižom prosečnom cenom kvadrata, koja je u prvom polugodištu 2026. godine iznosila svega 957 evra.
Novi Sad prvi po broju kupoprodaja stanova
Na prvom mestu nalazi se Novi Sad, gde je tokom 2025. godine evidentirano 4.847 kupoprodaja stanova.
Veliko interesovanje za nekretnine u ovom gradu povezano je sa razvijenim tržištem rada, univerzitetom, infrastrukturom i potražnjom za stanovima za život i izdavanje.
Novi Sad je godinama jedna od najtraženijih lokacija za kupovinu nekretnina u Srbiji, a interesovanje dolazi kako od lokalnog stanovništva tako i od kupaca iz drugih delova zemlje.
Prema podacima RGZ-a, prosečna cena kvadrata u Novom Sadu tokom prvog polugodišta 2026. godine iznosila je 2.359 evra.
Niš na drugom mestu, stanovi znatno povoljniji nego u Beogradu
Drugo mesto zauzima Niš, u kojem je tokom 2025. godine zabeleženo 2.497 kupoprodaja stanova.
Kao jedan od najvažnijih privrednih, obrazovnih i zdravstvenih centara južne Srbije, Niš privlači kupce koji žele da investiraju u nekretnine ili pronađu stan po pristupačnijoj ceni nego u najvećim gradovima.
Prosečna cena kvadrata u Nišu u prvom polugodištu 2026. iznosila je 1.765 evra.
To je znatno manje nego u Beogradu i Novom Sadu, zbog čega je ovaj grad zanimljiv i kupcima koji stanove traže za sopstvene potrebe i onima koji razmišljaju o izdavanju.
Novi Beograd treći po broju kupovina
Treće mesto zauzima Novi Beograd, sa 2.429 evidentiranih kupoprodaja stanova tokom 2025. godine.
Ovaj deo prestonice posebno je interesantan zbog velikog broja poslovnih centara, dobre saobraćajne povezanosti, razvijene infrastrukture i brojnih stambenih kompleksa.
Novi Beograd privlači kupce koji žele da žive u blizini poslovnih zona, ali i investitore koji nekretnine kupuju radi izdavanja.
Važno je napomenuti da se ovaj podatak odnosi samo na gradsku opštinu Novi Beograd, a ne na ukupan promet stanova na teritoriji Beograda.
Prema podacima RGZ-a, Beograd je tokom 2025. godine učestvovao sa 53 odsto u ukupnoj vrednosti prometa stanova u Srbiji.
Kvadrat u Kikindi košta manje od 1.000 evra
Dok se najveći broj kupovina obavlja u velikim gradovima, najjeftiniji stanovi nalaze se u manjim sredinama.
Prema podacima RGZ-a za prvo polugodište 2026. godine, najniža prosečna cena kvadrata među posmatranim gradovima zabeležena je u Kikindi i iznosila je 957 evra.
Odmah iza nje nalazi se Prokuplje, gde je prosečna cena dostigla 980 evra po kvadratu.
U Vranju je kvadrat koštao prosečno 1.001 evro, dok su u Novom Pazaru prosečne cene iznosile 1.047 evra. Među povoljnijim gradovima našli su se i Pirot sa 1.066 evra, Sombor sa 1.073 evra i Zaječar sa 1.097 evra po kvadratu.
Ovi podaci pokazuju koliko su velike razlike na tržištu nekretnina u Srbiji. Dok se u pojedinim manjim gradovima stanovi mogu kupiti po cenama nižim od 1.000 evra za kvadrat, u najvećim urbanim centrima iznosi su višestruko veći.
Kvadrat u Beogradu više nego tri puta skuplji nego u Kikindi
Razlika između najskupljih i najjeftinijih lokacija posebno dolazi do izražaja kada se uporede prosečne cene.
U užem gradskom području Beograda prosečna cena kvadrata u prvom polugodištu 2026. iznosila je 3.219 evra, dok je u Novom Sadu dostigla 2.359 evra.
U Nišu je prosečna cena bila 1.765 evra, a u Kragujevcu 1.575 evra po kvadratu.
To znači da je prosečan kvadrat u Beogradu bio više od tri puta skuplji nego u Kikindi.
Za kupovinu stana od 50 kvadrata, razlika između prosečne cene u Beogradu i Kikindi iznosi čak 113.100 evra.
Za stanove u Srbiji izdvojeno 4,8 milijardi evra
Koliko je tržište nekretnina značajno pokazuje i ukupna vrednost kupoprodaja tokom 2025. godine.
Prema godišnjem izveštaju Republičkog geodetskog zavoda, ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji dostigla je 8,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 8,6 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Od tog iznosa čak 4,8 milijardi evra odnosilo se na stanove, odnosno približno 60 odsto ukupne vrednosti prometa nepokretnosti.
Broj kupoprodajnih ugovora za stanove povećan je za 5,5 odsto, dok je njihova ukupna vrednost porasla za 17,4 odsto.
Zanimljiv je i podatak da je kreditno plaćanje zabeleženo u 31 odsto ugovora o kupoprodaji stanova, što je osam procentnih poena više nego prethodne godine.
Da li su najjeftiniji stanovi i najbolja investicija?
Niska cena kvadrata ne znači automatski da je kupovina nekretnine u određenom gradu i najbolja investicija.
Pored početne cene, važni su i mogućnosti zapošljavanja, broj stanovnika, potražnja za iznajmljivanjem, infrastruktura i perspektiva razvoja grada.
Kikinda, Prokuplje i Vranje izdvajaju se po pristupačnijim cenama, dok Novi Sad, Niš i Beograd imaju znatno aktivnije tržište kupoprodaje stanova.
Zbog toga izbor lokacije zavisi od cilja kupovine. Nekome je najvažnija povoljna cena i rešavanje stambenog pitanja, dok drugi traže grad u kojem postoji veća mogućnost izdavanja i dugoročnog očuvanja vrednosti nekretnine.
Podaci RGZ-a pokazuju da se najveći promet stanova ostvaruje u velikim urbanim centrima, ali da se najpovoljniji kvadrati i dalje nalaze u manjim gradovima Srbije.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)