Nemačka planira da prepolovi godišnju kvotu za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana, što bi moglo da oteža odlazak na rad u ovu zemlju građanima Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Albanije i Kosova. Umesto dosadašnjih 50.000, predlogom nemačke vlade predviđa se mogućnost zapošljavanja najviše 25.000 radnika godišnje iz regiona, pišu Nezavisne.
Predlog je deo promena nemačke migracione politike, a njegovo usvajanje izazvalo je nezadovoljstvo među poslodavcima koji upozoravaju da se nemačka privreda već suočava sa ozbiljnim nedostatkom radne snage.
Odluku treba da razmotri Bundesrat, koji predstavlja 16 nemačkih saveznih država. Prema prvobitnom planu, glasanje je bilo predviđeno za 18. decembar.
Nemačkim firmama nedostaju radnici, posebno u građevinarstvu
Najveće protivljenje smanjenju kvote dolazi iz građevinskog sektora, gde poslodavci upozoravaju da bi ograničavanje dolaska radnika sa Balkana moglo dodatno da pogorša postojeći nedostatak zaposlenih.
Kako prenosi specijalizovani nemački medij „Bau“, Tim Oliver Miler, generalni direktor Glavnog udruženja nemačke građevinske industrije, upozorio je da bi zbog smanjenja kvote ovom sektoru moglo da nedostaje gotovo 9.000 radnika.
Prema njegovim rečima, posebno su traženi radnici sa iskustvom u izgradnji čeličnih i betonskih konstrukcija, koje je teško zameniti domaćom radnom snagom ili zaposlenima iz drugih delatnosti.
Miler je podsetio da je samo tokom prethodne godine oko 17.000 zaposlenih u nemačkom građevinarstvu otišlo u penziju. Radnici sa Zapadnog Balkana, angažovani preko posebne uredbe, zbog toga imaju važnu ulogu u održavanju kontinuiteta građevinskih radova.
Njihov manji broj mogao bi da izazove kašnjenja i povećanje troškova u izgradnji stanova, puteva i drugih infrastrukturnih projekata.
Svaki sedmi građevinski radnik u Nemačkoj je stranac
Upozorenja stižu i iz Centralnog udruženja nemačkog građevinarstva. Prema podacima ove organizacije, svaki sedmi zaposleni u građevinskom sektoru ima strani pasoš.
Direktor udruženja Feliks Paklepa ocenio je da Nemačka ne može istovremeno da planira izgradnju novih stanova, obnovu mostova i proširenje energetskih mreža, a da ograničava dolazak radnika potrebnih za realizaciju tih projekata.
Prema podacima koje prenosi „Bau“, oko 35 odsto svih viza izdatih na osnovu Uredbe o Zapadnom Balkanu odnosi se na zapošljavanje u građevinskim kompanijama.
Važno je i to što radnici obuhvaćeni ovom uredbom uglavnom dolaze na osnovu konkretnog ugovora o radu. Prema navedenim podacima, čak 98 odsto njih zaposleno je na poslovima koji podležu obaveznom socijalnom osiguranju.
Zbog toga predstavnici građevinske industrije traže da se ograničenje kvote ukine, a da se postupak izdavanja radnih viza ubrza i u potpunosti digitalizuje.
Zašto Nemačka smanjuje broj radnika sa Zapadnog Balkana?
Planirano smanjenje kvote deo je šireg zaokreta nemačke vlade ka strožoj migrantskoj politici.
Fridrih Merc i njegova politička koalicija najavljivali su pooštravanje kontrole migracija, stroži nadzor granica i promene u dosadašnjem pristupu useljavanju.
Migracije su već godinama jedna od najvažnijih tema nemačke politike, posebno nakon velikog priliva izbeglica tokom 2015. godine. Nezadovoljstvo delom javnosti zbog migrantske politike doprinelo je i jačanju desničarskih političkih opcija.
Ipak, ograničavanje dolaska radnika sa Zapadnog Balkana otvara ozbiljno pitanje: kako će Nemačka nadoknaditi nedostatak zaposlenih u sektorima koji zavise od strane radne snage?
Šta promena znači za radnike iz Srbije?
Za građane Srbije i drugih zemalja regiona Uredba o Zapadnom Balkanu predstavlja jedan od važnih puteva do zaposlenja u Nemačkoj.
Ona omogućava pristup nemačkom tržištu rada i osobama koje nemaju fakultetsku diplomu niti formalno priznatu stručnu kvalifikaciju, pod uslovima propisanim uredbom i uz odgovarajuću saglasnost nadležnih institucija.
Prepolovljavanje godišnje kvote značilo bi manji broj mesta za radnike iz regiona, što bi moglo da poveća konkurenciju među kandidatima i produži čekanje na mogućnost zaposlenja.
Posledice bi mogle da osete i porodice u Srbiji i susednim zemljama koje se oslanjaju na novac koji članovi porodice zaposleni u Nemačkoj šalju kući.
Dok nemački poslodavci traže više radnika i jednostavnije procedure, vlada najavljuje restriktivniji pristup migracijama. Upravo taj sukob između potreba privrede i strože migrantske politike mogao bi da odredi budućnost zapošljavanja građana Zapadnog Balkana u Nemačkoj.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)