U 13.05 časova, jednog letnjeg popodneva 1985. godine, u pretrpanoj kancelariji u Ki Vestu na Floridi začuo se zvuk pomorskog radio-uređaja. Poziv je stizao sa broda usidrenog na otvorenom moru, a mladi kapetan broda za spasavanje imao je samo jednu poruku za svog oca: konačno mogu da sklone karte za potragu.
Bio je 20. jul. Tačno deset godina ranije, na istim vodama, porodica je izgubila sina, snaju i kolegu ronioca, tragajući upravo za brodom koji su sada pronašli, piše Dejli Galaksi.
Deset godina, u dan
Glas preko radio-veze pripadao je Kejnu Fišeru, kapetanu spasilačkog broda „Dauntless“. On je 20. jula 1985. godine poslao poruku centrali koja će kasnije postati čuvena: „Sklonite karte, pronašli smo glavno nalazište blaga!“, navodi Pomorski muzej Mel Fišer.
Posle 16 godina potrage, posada njegovog oca konačno je locirala skladište tereta broda „Nuestra Señora de Atocha“.
Ono što su pronašli bilo je ogromno bogatstvo. Blago, koje će ubrzo postati poznato kao „Atocha Motherlode“, procenjeno je na 450 miliona dolara. Pronađeno je oko 40 tona zlata i srebra, približno 114.000 španskih srebrnih novčića poznatih kao „komadi od osam reala“, zlatnici, kolumbijski smaragdi i oko 1.000 srebrnih poluga.
Čak i za nalazište takvih razmera bilo je teško utvrditi preciznu vrednost. Prema podacima na Vikipediji, procene se kreću od 250 do 500 miliona dolara. Istorijski centar za Florida Kiz pri Javnoj biblioteci okruga Monro navodi da je sam Mel Fišer vrednost blaga procenjivao na 400 miliona dolara.
Bez obzira na konačnu procenu, bogatstvo je ležalo na dnu okeana više od 360 godina, još od uragana koji je pogodio ovo područje.
Uragan iz 1622. godine
Brod „Atocha“ izgrađen je kako bi štitio špansko bogatstvo tokom njegovog transporta preko Atlantika. Kralj Filip IV naručio je izgradnju galije 1620. godine, a brod je napravljen u Havani i u službu uveden 1621. godine.
Imao je ulogu admiralskog broda, odnosno zaštitnice začelja flote koja je prevozila blago. U njegovom tovaru nalazilo se srebro iz Bolivije, Perua i Meksika, zlato i smaragdi iz Kolumbije, kao i biseri iz Venecuele.
Problemi su počeli već prilikom isplovljavanja. Dana 4. septembra 1622. godine, konvoj od 28 brodova konačno je napustio Havanu, sa zakašnjenjem od čak šest nedelja.
Već drugog dana plovidbe, uragan je zahvatio Floridski moreuz. Do jutra 6. septembra osam brodova već je potonulo, a njihovi ostaci bili su razbacani na području između ostrva Markesas Kija i arhipelaga Draj Tortugas.
Šanse za preživljavanje na brodu „Atocha“ bile su gotovo nikakve. Od ukupno 265 ljudi koji su se nalazili na njemu, spasilo se samo petoro: tri mornara i dve porobljene osobe. Svi su uspeli da se održe na jarbolu broda.
Olupina je završila na dubini od oko 17 metara. Drugi uragan, koji je pogodio područje približno mesec dana kasnije, dodatno je razbio ostatke broda i razneo ih na još veću udaljenost.
Španija je bila odlučna da povrati što veći deo izgubljenog bogatstva.
Ljudi angažovani na spasavanju potopljenih brodova koristili su porobljene osobe za ronjenje uz pomoć mesinganog ronilačkog zvona. Bila je to izuzetno opasna metoda koja je često završavala smrću ronilaca.
Tokom narednih 60 godina Španci su uspeli da izvuku gotovo polovinu registrovanog tereta sa obližnjeg broda „Santa Margarita“, koji je takođe potonuo tokom iste oluje. Međutim, „Atocha“ je ostala nestala.
Šesnaest godina potrage i strašna cena
Mnogo pre nego što je postao poznat kao lovac na blago, Mel Fišer bavio se uzgojem pilića. Rođen je 1922. godine u Hobartu, u američkoj saveznoj državi Indijana, a kasnije se preselio u Kaliforniju, gde je otvorio prvu ronilačku prodavnicu u toj saveznoj državi, pod nazivom „See Da Sea“.
Godine 1969. započeo je potragu koja će obeležiti narednih 16 godina njegovog života.
Njegovo samopouzdanje gotovo nikada nije jenjavalo. Svakog jutra ponavljao je članovima svoje posade istu rečenicu: „Danas je taj dan“, kako je kasnije podsetio CBS News.
Ipak, godinama su pronalasci bili skromni i dolazili su u delovima, daleko od bogatstva kojem su se nadali.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)