Odlazak na posao u inostranstvo i dalje je opcija o kojoj razmišljaju mnogi građani Srbije, posebno oni koji žele veću zaradu, sigurnije zaposlenje ili bolje uslove rada. Ipak, iako srpski pasoš omogućava bezvizno putovanje u veliki deo Evrope, za legalan rad u drugoj državi uglavnom je potrebna posebna dozvola.
Nemačka, Slovenija, Hrvatska i Češka imaju različite procedure za zapošljavanje državljana Srbije. U nekim zemljama postoje posebni programi i sporazumi koji olakšavaju dolazak naših radnika, dok je u drugim slučajevima neophodno pronaći poslodavca koji će pokrenuti postupak za dobijanje dozvole.
Posebno je važno što za pojedine poslove nije neophodna fakultetska diploma, dok se za stručna i regulisana zanimanja traže odgovarajuće kvalifikacije i priznavanje obrazovanja.
Srpski pasoš omogućava putovanje, ali ne i automatsko zaposlenje
Državljani Srbije sa odgovarajućim biometrijskim pasošem mogu bez vize da putuju u zemlje Šengenskog prostora do 90 dana u okviru perioda od 180 dana.
Međutim, bezvizni režim odnosi se na kratkotrajne boravke, poput turističkih putovanja, poseta i određenih poslovnih aktivnosti. On ne daje pravo na zaposlenje.
To znači da osoba može da otputuje u Nemačku, Sloveniju, Austriju ili Hrvatsku bez prethodnog pribavljanja turističke vize, ali ne može samo na osnovu srpskog pasoša da počne da radi.
Za zaposlenje je potrebno dobiti odgovarajuću radnu dozvolu, vizu ili dozvolu za boravak i rad, u zavisnosti od propisa konkretne države.
Nemačka: Posebna pravila za građane Srbije, čak i bez fakulteta
Nemačka je jedna od najzanimljivijih destinacija za radnike iz Srbije zbog takozvane Uredbe o Zapadnom Balkanu.
Ovaj program omogućava državljanima Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Kosova pristup nemačkom tržištu rada pod posebnim uslovima.
Jedna od najvećih prednosti jeste to što za veliki broj zanimanja nije neophodna formalno priznata stručna kvalifikacija u Nemačkoj. Moguće je konkurisati i za poslove za koje nije potrebna fakultetska diploma, uključujući različita zanimanja u industriji, građevinarstvu, proizvodnji i uslužnim delatnostima.
Ipak, postoji važan uslov: kandidat mora da ima konkretnu ponudu za posao ili ugovor sa nemačkim poslodavcem.
Postupak uglavnom izgleda ovako:
- Pronalazak poslodavca u Nemačkoj i dogovor o zaposlenju.
- Poslodavac može da zatraži prethodnu saglasnost Savezne agencije za rad.
- Nakon dobijanja saglasnosti podnosi se zahtev za nacionalnu vizu.
- Po dolasku u Nemačku reguliše se odgovarajuća boravišna dozvola.
Prema podacima nemačke Savezne agencije za rad, za ovu kategoriju radnika predviđena je godišnja kvota do 50.000 saglasnosti.
Postoje i dodatni uslovi. Na primer, za osobe koje prvi put podnose zahtev po ovom osnovu, a imaju 45 ili više godina, propisan je poseban uslov u vezi sa minimalnom godišnjom zaradom ili odgovarajućim penzionim osiguranjem.
Zvanične informacije dostupne su na sajtu nemačke Savezne agencije za rad: https://www.arbeitsagentur.de/en/node/9178.
Slovenija: Srbija ima poseban sporazum o zapošljavanju
Slovenija je posebno interesantna za građane Srbije jer između dve države postoji sporazum o zapošljavanju državljana Srbije.
Za razliku od nekih drugih država, ovde postoji posebno uređen postupak za naše radnike, koji uključuje saradnju službi za zapošljavanje dve zemlje.
Prvi korak je pronalaženje poslodavca koji želi da zaposli kandidata iz Srbije. Radnik, po pravilu, treba da bude stariji od 18 godina i prijavljen kao nezaposlen kod nadležne službe za zapošljavanje u Srbiji. Takođe, za ponuđeno radno mesto ne sme biti odgovarajućeg domaćeg kandidata prema pravilima sporazuma.
Nakon izbora kandidata zaključuje se ugovor o radu, a poslodavac pokreće postupak dobijanja radne dozvole.
Posebno je zanimljivo što se radna dozvola po ovom sporazumu izdaje na period od tri godine. Tokom prve godine zaposleni je vezan za poslodavca koji je dobio dozvolu, dok nakon toga, pod propisanim uslovima, dobija slobodniji pristup slovenačkom tržištu rada.
Za legalan boravak i zaposlenje potrebno je regulisati i jedinstvenu dozvolu za boravak i rad.
Detaljna pravila objavljena su na zvaničnom sajtu slovenačke Službe za zapošljavanje: https://www.ess.gov.si/en/jobseekers/employment-of-non-eu-migrant-workers/work-in-slovenia/employment-of-nationals-of-serbia.
Hrvatska: Poslodavac uglavnom pokreće postupak
Hrvatska je još jedna od zemalja u kojoj građani Srbije mogu da pronađu zaposlenje, posebno u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, proizvodnji i drugim delatnostima.
Iako srpski pasoš omogućava bezvizni ulazak i kratkotrajan boravak, za zaposlenje je potrebna dozvola za boravak i rad.
Uobičajeni postupak počinje pronalaženjem hrvatskog poslodavca koji želi da zaposli stranog radnika.
U zavisnosti od zanimanja i zakonskih izuzetaka, poslodavac prethodno mora da zatraži test tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nakon toga podnosi zahtev za dozvolu nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj stanici.
Prema zvaničnim informacijama hrvatskih institucija, dozvola se izdaje za period trajanja ugovora o radu, najduže do tri godine, uz posebna pravila za pojedine kategorije zaposlenih.
To znači da je za građane Srbije važno da pre odlaska imaju konkretan dogovor sa poslodavcem i da provere da li je pokrenut postupak za izdavanje dozvole.
Informacije o uslovima dostupne su na zvaničnom portalu: https://investcroatia.gov.hr/en/stay-and-work-permit/.
Češka: Zaposlenje preko takozvane Employee Card
Češka je još jedna mogućnost za građane Srbije koji žele da rade u Evropskoj uniji.
Za dugoročnije zaposlenje koristi se takozvana Employee Card, odnosno kartica zaposlenog, koja objedinjuje pravo boravka i rada.
Ona se izdaje za konkretno radno mesto koje je evidentirano u centralnoj bazi slobodnih radnih mesta dostupnih stranim radnicima.
To znači da kandidat najpre mora da pronađe poslodavca i odgovarajuće radno mesto, a zatim da prikupi dokumentaciju i podnese zahtev.
Među dokumentima koji se mogu tražiti nalaze se:
- Važeći pasoš.
- Ugovor o radu ili odgovarajući prethodni dogovor o zaposlenju.
- Dokaz o obezbeđenom smeštaju.
- Podaci o konkretnom radnom mestu.
- Dokaz o stručnoj kvalifikaciji, kada je potreban.
Prema češkom Informacionom portalu za strance, uobičajeni rok za obradu zahteva iznosi 60 dana, odnosno 90 dana u posebno složenim slučajevima.
Više informacija nalazi se na zvaničnom portalu češkog Ministarstva unutrašnjih poslova: https://ipc.gov.cz/en/visa-and-residence-permit-types/third-country-nationals/long-term-residence-permits/employee-card/.
Može li se otići u inostranstvo i tražiti posao bez prethodnog ugovora?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja među građanima Srbije koji planiraju preseljenje.
U većini slučajeva, za standardnu radnu dozvolu potrebno je prethodno pronaći poslodavca. Ipak, postoje i posebne mogućnosti za određene kategorije kandidata.
Jedan od primera je nemačka Chancenkarte, odnosno karta za priliku, namenjena određenim kvalifikovanim radnicima koji žele da dođu u Nemačku i traže zaposlenje.
Za nju postoje posebni uslovi koji se odnose na obrazovanje, stručnu kvalifikaciju, znanje jezika, bodove i finansijska sredstva za izdržavanje tokom boravka.
Ova mogućnost nije namenjena svakome i ne znači da svako sa srpskim pasošem može da ode u Nemačku i počne da traži posao bez ikakvih prethodnih uslova.
Takođe, važno je znati da turistički boravak ne može da se koristi kao zamena za radnu dozvolu.
Koja dokumenta je najbolje pripremiti pre odlaska?
Iako se dokumentacija razlikuje od zemlje do zemlje, građanima Srbije koji planiraju zaposlenje u inostranstvu uglavnom su potrebni:
- Važeći biometrijski pasoš.
- Biografija (CV), po mogućnosti na jeziku zemlje u kojoj se traži posao.
- Diploma ili sertifikati o završenom obrazovanju, kada su potrebni.
- Dokazi o radnom iskustvu.
- Ugovor o radu ili konkretna ponuda poslodavca.
- Dokaz o smeštaju, ako se zahteva.
- Uverenje o nekažnjavanju ili druga dokumentacija, kada je propisana.
- Zvanični prevodi dokumenata, ako ih nadležni organ traži.
Za pojedina zanimanja, naročito u zdravstvu, obrazovanju i drugim regulisanim profesijama, može biti potrebno priznavanje kvalifikacija pre početka rada.
Šta je najvažnije proveriti pre nego što se krene iz Srbije?
Mogućnosti za zapošljavanje u Evropi razlikuju se u zavisnosti od zemlje, zanimanja i iskustva kandidata.
Nemačka ima posebnu uredbu za građane Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana, Slovenija ima bilateralni sporazum o zapošljavanju, dok Hrvatska i Češka koriste sisteme dozvola za boravak i rad koji su uglavnom vezani za konkretnog poslodavca i radno mesto.
Najvažnije je da se pre odlaska proveri da li je ponuda za posao stvarna, ko podnosi zahtev za dozvolu, koliko traje procedura i da li je zaposlenje odobreno pre početka rada.
Srpski pasoš jeste velika pogodnost za putovanje po Evropi, ali pravo na rad zavisi od posebnih propisa svake države. Zato turistički ulazak, potpisan ugovor i odobrena radna dozvola nisu ista stvar.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)