On je, na svom Jutjub kanalu "The Millennial Gardener" istakao je da svoju baštu obrađuje u klimatskoj zoni 8 (područja sa prosečnim godišnjim minimalnim zimskim temperaturama od -12,2 °C do -6,7 °C ), ali da je odabrao sorte koje mogu da uspevaju i u hladnijim područjima.

„Klimatske zone nisu presudne jer sam namerno odabrao ove vrste i sorte povrća zato što sve mogu lako da podnesu temperature od nula do 10 stepeni Farenhajta, a mnoge i znatno niže, uz određenu zaštitu“, rekao je on.

Neuništiv je kad zahladni

Beli luk je prva kultura na njegovoj listi. Kako je objasnio, ozimi beli luk sa tvrdom stabljikom posebno je otporan na hladnoću, a niske zimske temperature neophodne su za razvoj krupnih glavica. Beli luk sa mekom stabljikom pogodniji je za područja sa blažim zimama i može duže da se čuva. Baštovanima u toplijim krajevima savetuje da glavice belog luka stave u papirnu kesu i drže ih u frižideru osam nedelja pre sadnje, kako bi simulirali zimske uslove.

Sopstveni beli luk planira da posadi krajem novembra, kada stignu hladniji dani, ali je zemlja još dovoljno rastresita za obradu. Savetuje da se čenovi razdvoje, a zatim posade šiljatim delom nagore, na međusobnom rastojanju od osam do deset centimetara. Preporučuje dodavanje uravnoteženog organskog đubriva i koštanog brašna, nakon čega zemljište treba prekriti slojem malča i komposta debljine pet do sedam centimetara. Zemlja treba da ostane vlažna, ali ne i natopljena vodom.

Deluje krhko, ali je vrlo izdržljiva

Kada je reč o lisnatoj salati, prednost daje crvenim sortama sa rastresitim listovima, poput Red Sails, New Red Fire, Lola Rosa i Marvel of Four Seasons. Prema njegovim rečima, ove sorte mogu da se seju gusto, a berba se obavlja postepeno, tako što se uklanjaju najveći listovi. Semena treba prekriti tankim slojem zemlje i održavati ravnomernu vlažnost tokom klijanja, koje može da počne za sedam do deset dana.

Baštovan ističe da zaštitne agril-folije mogu pomoći salati da preživi velike hladnoće jer sprečavaju direktno formiranje mraza na biljkama. Kao primer naveo je sortu New Red Fire, koja je ispod zaštitnog pokrivača težine oko 45 grama po kvadratnom metru preživela led, sneg i temperature od minus 12 stepeni Celzijusa. Iako su pojedine biljke bile oštećene, većina se kasnije oporavila i nastavila da raste.

Korenastim kulturama zima ništa ne može

Treća preporuka su šargarepa i paškanat. Reč je o korenastim kulturama koje dobro podnose hladnoću, a niske temperature mogu čak da poboljšaju njihov ukus. Naime, biljke tokom hladnijeg vremena pretvaraju uskladišteni skrob u šećere, zbog čega koren postaje slađi. Baštovan savetuje direktnu setvu u zemljište, umesto presađivanja, uz blago prekrivanje semena zemljom i održavanje ravnomerne vlažnosti dok ne proklija.

Seme šargarepe treba sejati nešto gušće jer procenat klijavosti može biti nizak. Seme paškanata je krupnije i preporučuje se setva na razmaku od oko 2,5 centimetra, uz kasnije proređivanje biljaka na pet do osam centimetara. Prekrivanje redova u kojima je posejano seme daskom ili poljoprivrednim platnom može pomoći u zadržavanju vlage. Pokrivač bi, prema njegovom savetu, trebalo ukloniti nakon otprilike sedam dana.

Rotkvice brzo rastu i začas su spremne za berbu

Rotkvice su još jedan dobar izbor za zimski uzgoj jer brzo rastu i mogu da budu spremne za berbu već za četiri nedelje. Baštovan preporučuje sukcesivnu setvu, odnosno sejanje novih redova svake nedelje, kako bi se obezbedila kontinuirana berba. Seme treba posejati na dubinu od oko 1,3 centimetra, sa razmakom od približno 2,5 centimetra, a nakon klijanja biljke prorediti tako da između njih ostane oko pet centimetara.

Lisnato povrće odoleva hladnoći 

Peta grupa biljaka obuhvata cikorije, među kojima su endivija, eskariol, frize i radič. Baštovan ih opisuje kao lisnato povrće otporno na hladnoću, čiji su listovi čvršći, a ukus zemljastiji i intenzivniji u poređenju sa salatom. Eskariol i endivija mogu se koristiti za pripremu supa i variva, dok su frize i radič odličan izbor za salate.

Prema njegovim rečima, cikorije ispod zaštitnog pokrivača mogu da podnesu temperature do najmanje minus 12 stepeni Celzijusa. Takođe su manje podložne napadima insekata i prevremenom formiranju cvetnih stabljika u odnosu na neke druge lisnate kulture. Preporučuje da se prvo poseju u zatvorenom prostoru, u posude za rasad pod lampama za uzgoj biljaka, a zatim nakon otprilike četiri nedelje presade napolje, kada se sadnice prethodno postepeno priviknu na spoljne uslove.

Posebnu pažnju posvetio je zaštiti biljaka od hladnoće. Kako je objasnio, zaštitni pokrivači postavljeni iznad biljaka mogu da povećaju njihovu otpornost na hladnoću za dodatnih pet do osam stepeni Celzijusa, jer sprečavaju direktno formiranje mraza na lišću.

Za tu namenu koristi PVC lukove postavljene iznad uzdignutih leja, na koje planira da pričvrsti agril-foliju kada počnu prvi mrazevi i ledeni dani. Ovakav materijal propušta sunčevu svetlost, vazduh i kišu, pa može da ostane na konstrukciji tokom cele zime, pa čak i početkom proleća.

Ista konstrukcija može da posluži i za postavljanje zaštitnih mreža protiv insekata tokom proleća i jeseni, kao i mreža za zasenjivanje tokom leta. Baštovan je objasnio i kako se mogu napraviti samostojeće konstrukcije od armaturnog gvožđa i elektroinstalacionih cevi, što je praktično rešenje za bašte koje nemaju uzdignute leje.

Kao dodatne kulture koje se mogu saditi tokom hladnijeg dela godine naveo je praziluk, mladi luk, crni luk i druge vrste lisnatog povrća otporne na niske temperature. Gledaocima je poručio da ne moraju odmah da se upuste u veliki projekat, već da je važno da nastave da se bave baštovanstvom i tokom zime.

„Ne morate da radite mnogo. Važno je samo da uradite nešto“, rekao je, dodajući da mu zimska bašta obezbeđuje sveže povrće, laganu fizičku aktivnost i boravak na otvorenom tokom najmračnijeg dela godine.

Baštovan 2

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.