Poremećaji u transportu nafte i gasa kroz Ormuski moreuz izazvali su najveći energetski šok u snabdevanju zabeležen u istoriji, zbog čega vlade širom sveta traže nove dobavljače, razvijaju domaće izvore energije i ubrzavaju prelazak na električnu energiju, saopštila je u četvrtak Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
U svom izveštaju World Energy Outlook 2026, agencija navodi da će, što poremećaji duže budu trajali, biti veća verovatnoća da će vlade ove promene učiniti trajnim.
Prema podacima IEA, svet je do novembra zbog krize izgubio ukupno 2,8 milijardi barela nafte i 60 milijardi kubnih metara gasa iz Persijskog zaliva.
Izvršni direktor IEA Fatih Birol izjavio je da su energetski sektor i svetska ekonomija pokazali otpornost, ali da će posledice krize postajati sve ozbiljnije ukoliko se ona nastavi.
"Ne vidim nijedan uverljiv scenario u kojem bi se energetski svet vratio na stanje kakvo je bilo pre krize", rekao je Birol.
Novi transportni pravci mogli bi da promene trgovinu naftom
Više od četiri milijarde ljudi živi u zemljama koje se oslanjaju na Ormuski moreuz za više od 30 odsto svojih potreba za naftom, navodi se u izveštaju.
U scenariju u kojem bi pomorski saobraćaj kroz ovaj moreuz ostao rizičan godinama, nove naftovodne trase koje zaobilaze Ormuski moreuz, snabdevanje iz drugih proizvođačkih zemalja i napori uvoznika da smanje potrošnju nafte mogli bi da smanje količinu nafte koja prolazi ovim plovnim putem.
Tako bi potreba za transportom nafte kroz Ormuski moreuz mogla da padne sa 20 miliona barela dnevno, koliko je iznosila pre krize, na 8,5 miliona barela do 2030. godine. Do 2035. godine ta količina mogla bi da bude manja od dva miliona barela dnevno.
Čak i u ovom ekstremnom scenariju, Bliski istok bi ostao najveći svetski region izvoznika nafte, navodi agencija.
Trajni završetak sukoba mogao bi, međutim, da promeni odnos snaga u korist kupaca. Isporuke nafte i gasa mogle bi da se oporave kada na tržište stignu pošiljke tečnog prirodnog gasa čiji je transport odložen, što bi moglo da izvrši pritisak na snižavanje cena, čak i dok države budu obnavljale ispražnjene zalihe, piše Anadolu.
Struja dobija sve veći značaj, države se okreću domaćim izvorima energije
Obnovljivi izvori energije, posebno solarna energija, kao i nuklearna energija, mogli bi da budu najveći dobitnici jer vlade sve više daju prednost domaćim izvorima snabdevanja. Prema svim scenarijima koje je analizirala IEA, očekuje se snažan rast ovih izvora energije.
U pojedinim delovima Azije, međutim, zemlje koje uvoze naftu i gas, ali raspolažu velikim rezervama uglja, mogle bi duže da se oslanjaju na ovaj energent kako bi se zaštitile od poremećaja u snabdevanju.
Od 2019. godine globalna potražnja za električnom energijom rasla je dvostruko brže od ukupne potražnje za energijom. Tome su doprineli sve šira upotreba industrijskih motora, klima-uređaja, električnih vozila i toplotnih pumpi, kao i širenje centara za obradu podataka.
Očekuje se da će potražnja za električnom energijom nastaviti da raste još bržim tempom do 2035. godine, kada bi struja mogla da čini gotovo 30 odsto ukupne finalne potrošnje energije u svetu, prema svim scenarijima koje je analizirala agencija.
Najveći neposredni rizici prete domaćinstvima koja se već suočavaju sa problemima u plaćanju troškova energije.
Pristup električnoj energiji i čistijim načinima pripreme hrane poboljšao se brže tokom 2025. godine, ali bi više cene goriva i nestašice mogle da uspore taj napredak tokom 2026. godine, posebno u privredama u razvoju i zemljama u razvoju, upozorava IEA.
Agencija je takođe upozorila da bi, uprkos tome što energetska kriza podstiče ulaganja u tehnologije sa niskim emisijama štetnih gasova, scenariji zasnovani na postojećim i najavljenim politikama mogli da dovedu do globalnog zagrevanja od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa.
To je znatno iznad cilja ograničavanja globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)