Koliko građana uspeva da uštedi deo svojih prihoda, koliko novca izdvajaju i gde čuvaju ušteđevinu? Odgovore na ova pitanja daju istraživanja kompanije Tavex, sprovedena u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji tokom 2025. i 2026. godine. Njihovi rezultati otkrivaju ne samo različite finansijske navike stanovništva već i zanimljive sličnosti u odnosu prema novcu, štednji i investiranju.

Koliko građana uspeva da štedi?

Podaci pokazuju da se tri zemlje prilično razlikuju po udelu stanovništva koje uspeva da odvoji novac za budućnost.

U Srbiji 66 odsto građana štedi redovno ili povremeno, dok u Rumuniji ušteđevinu ili investicije ima 40 odsto stanovništva. Bugarska beleži znatno niži udeo – novac uspeva da štedi svega 25 odsto građana, odnosno približno 1,4 miliona ljudi.

Na mogućnost štednje značajno utiču visina prihoda i nivo obrazovanja. U Srbiji, na primer, čak 77 odsto građana sa visokim primanjima uspeva da izdvoji novac za štednju. U Bugarskoj je ova navika najzastupljenija među visokoobrazovanim stanovništvom, dok je u Rumuniji udeo štediša sa završenim fakultetom dvostruko veći nego među osobama sa srednjim obrazovanjem.

Iako se procenat građana koji štede razlikuje, razlozi zbog kojih to čine veoma su slični. U sve tri zemlje osnovni motiv nije ostvarivanje investicionog prinosa, već želja da se obezbedi finansijska sigurnost i izbegnu problemi u slučaju nepredviđenih okolnosti.

Najveći razlog za izdvajanje novca predstavljaju neočekivani troškovi. Ovaj motiv navodi 81 odsto štediša u Rumuniji, 75 odsto u Srbiji i 64 odsto u Bugarskoj.

Značajnu ulogu imaju i troškovi zdravstvene zaštite. Za njih štedi 33 odsto građana Bugarske, 21 odsto stanovnika Srbije i 15 odsto Rumuna. Zanimljivo je da je u Rumuniji udeo onih koji novac izdvajaju za zdravstvene potrebe jednak udelu građana koji štede za putovanja i odmore.

Koliki deo prihoda građani odvajaju za budućnost?

Osim broja štediša, važan pokazatelj finansijskih navika jeste i iznos koji građani uspevaju da izdvoje od svojih mesečnih prihoda.

U Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji najzastupljenija je štednja u visini od pet do deset odsto prihoda. Znatno manji broj građana uspeva da uštedi između 10 i 20 odsto zarade.

Ovakva raspodela ukazuje na to da štednja u velikoj meri zavisi od finansijskih mogućnosti domaćinstava. Iako je lična disciplina važna, prostor za izdvajanje novca često je ograničen troškovima stanovanja, hrane, računa i drugih osnovnih životnih potreba.

Sličan pristup koristi i Svetska banka u analizama ekonomskog razvoja, posmatrajući udeo troškova hrane u ukupnim izdacima domaćinstava. Sa rastom prihoda smanjuje se deo budžeta koji se troši na osnovne potrebe, čime se otvara veći prostor za štednju i ulaganja.

Kada je reč o učestalosti štednje, Bugarska se posebno izdvaja. Čak 58 odsto tamošnjih štediša svakog meseca odvaja određenu sumu novca. U Srbiji to čini gotovo 47 odsto, dok je u Rumuniji taj udeo 43 odsto.

Rezultati ukazuju na to da je redovna mesečna štednja najizraženija među bugarskim građanima koji već imaju naviku da odvajaju novac. U Srbiji i Rumuniji štednja je u većoj meri povezana sa trenutnim finansijskim mogućnostima i raspoloživim viškom prihoda.

Gotovina u Srbiji, banke u Bugarskoj

Jedna od najuočljivijih razlika između tri zemlje odnosi se na način čuvanja ušteđevine.

Građani Srbije i dalje pokazuju izraženu sklonost ka gotovini, naročito kada je reč o stranim valutama. Prema rezultatima istraživanja, 46 odsto štediša čuva stranu valutu kod kuće, dok 35 odsto novac drži u dinarima. Bankarske depozite koristi 12 odsto, a štedne račune 16 odsto ispitanika.

Bugarska predstavlja potpuno drugačiji primer. Čak 90 odsto štediša koristi bankarske depozite ili tekuće račune, dok 68 odsto novac čuva na štednim računima.

Rumunija se nalazi između ova dva modela. Bankarske depozite koristi 30 odsto štediša, dok 42 odsto građana i dalje preferira držanje gotovine kod kuće.

Razlike u finansijskom ponašanju mogle bi se objasniti istorijskim iskustvima sa inflacijom, ali i različitim nivoima poverenja u bankarski sistem. Istovremeno, činjenica da građani i dalje u velikoj meri biraju gotovinu ili sredstva kojima mogu brzo da pristupe ukazuje na značaj likvidnosti i osećaja kontrole nad sopstvenim novcem.

„Uprkos visokoj inflaciji u sve tri zemlje, čini se da je zabrinutost zbog gubitka vrednosti ušteđevine potisnuta nedostatkom poverenja u druge mogućnosti ulaganja. To važi čak i za finansijske instrumente koji se relativno lako mogu prodati ili pretvoriti u gotovinu – što je očigledno važna karakteristika ljudima širom Balkana“, izjavio je Georgi Hristov, direktor kompanije Tavex zlato i srebro i ekonomski analitičar.

Nekretnine i zlato kao zaštita od inflacije

Pored pitanja gde čuvaju novac, istraživanje se bavilo i time koju imovinu građani smatraju najboljom zaštitom od inflacije i pada kupovne moći.

U Bugarskoj nekretnine i dalje imaju posebno mesto u investicionim navikama. Polovina štediša smatra da su upravo one najbolji način zaštite vrednosti imovine. Ipak, taj udeo je tokom prethodne godine smanjen za četiri procentna poena, dok je broj građana koji kupuju fizičko zlato porastao za gotovo 30 odsto.

U Srbiji 45 odsto ispitanika smatra da su nekretnine najbolja zaštita od inflacije. Stranu valutu kao najpouzdaniji oblik očuvanja vrednosti bira 37 odsto građana, dok se za investiciono zlato opredeljuje 29 odsto.

Rumunski ispitanici pokazuju nešto drugačije preferencije. Nekretnine i plemeniti metali gotovo su izjednačeni, a oko petine građana smatra da svaka od ovih kategorija predstavlja dobru zaštitu od inflacije.

Iako su istraživanja u tri zemlje koristila donekle različite pristupe prilikom postavljanja ovog pitanja, rezultati ipak ukazuju na zajedničku tendenciju – građani žele da svoju imovinu sačuvaju od gubitka vrednosti, a nekretnine i plemeniti metali predstavljaju važne alternative klasičnoj štednji.

Finansijska sigurnost važnija od investicionog prinosa

Rezultati istraživanja pokazuju da građani Srbije, Bugarske i Rumunije imaju različite navike kada je reč o štednji, učestalosti izdvajanja novca i izboru finansijskih instrumenata.

Dok se Srbija izdvaja po sklonosti ka čuvanju gotovine, Bugari znatno više koriste bankarske račune i depozite, a Rumunija zauzima srednju poziciju. Razlikuju se i po broju građana koji štede, kao i po učestalosti izdvajanja novca, navodi BIZlife.

Ipak, zajednički imenitelj ostaje isti: finansijska sigurnost ima prednost u odnosu na ostvarivanje zarade kroz ulaganja. Većina građana prvenstveno želi da ima rezervu za nepredviđene troškove, zdravstvene potrebe i druge životne izazove.

U uslovima inflacije i neizvesnih ekonomskih kretanja, očuvanje kupovne moći ušteđevine postaje sve važnije pitanje. Istraživanja tako pokazuju da, bez obzira na razlike između tri tržišta, osnovni cilj građana ostaje isti – da novac koji su uspeli da sačuvaju zadrži svoju vrednost i bude im dostupan kada im bude najpotrebniji.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

NOVA ATRAKCIJA NA ADI! NEVEROVATAN POGLED IZ EXPO 2027 BALONA

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.