Danas se ista namirnica može naći na jelovnicima restorana, servirana uz skupe sireve, meso, tartufe ili druge delikatese, i to po ceni koju nekada niko ne bi mogao da zamisli.
Reč je o palenti, odnosno kukuruznoj kaši, tradicionalnoj namirnici koja je decenijama bila deo svakodnevne ishrane ljudi na Balkanu.
Za mnoge porodice palenta je bila jednostavan način da se napravi obilan i jeftin obrok. Kukuruzno brašno, voda i malo soli bili su dovoljni da se nahrani cela porodica. Jela se za doručak, ručak ili večeru, često uz ono što je u tom trenutku bilo dostupno - mleko, sir, kajmak ili kiselo mleko.
U seoskim domaćinstvima takva hrana nije bila nikakav gastronomski specijalitet. Bila je svakodnevica.
Danas izgleda potpuno drugačije
Promenila se, međutim, i percepcija ovakve hrane.
Palenta se danas sve češće pojavljuje u modernim restoranima, gde se priprema na drugačije načine i kombinuje sa namirnicama koje se tradicionalno nisu vezivale za nju.
Može se služiti kremasta, sa parmezanom i puterom, uz različite vrste mesa, pečurke, povrće ili sosove. U pojedinim restoranima od jednostavne kukuruzne kaše prave se pravi gurmanski tanjiri.
Tako je ono što je nekada bilo "jelo za sirotinju" dobilo potpuno novu reputaciju.
Slična priča može se pronaći širom Evrope. Hrana koja je nekada nastajala iz potrebe da se sa malo novca napravi zasitan obrok danas se često predstavlja kao deo tradicionalne, autentične ili čak moderne gastronomije.
Zašto se promenio odnos prema ovoj hrani?
Jedan od razloga je povratak tradicionalnoj kuhinji.
Dok su prethodne generacije često želele da zaborave hranu koju su povezivale sa nemaštinom, mlađi potrošači sve više traže upravo ono što je nekada bilo domaće i jednostavno.
Restorani su taj trend prepoznali.
Stari recepti dobijaju novo pakovanje, kvalitetnije sastojke i modernu prezentaciju. Ono što je nekada bilo servirano u običnom tanjiru danas može završiti na velikom keramičkom tanjiru, uz pažljivo dekorisan sos i sastojke koji višestruko povećavaju cenu obroka.
I upravo tu nastaje zanimljiv paradoks.
Hrana koja je nekada bila simbol nemaštine danas može da bude deo luksuznog obroka.
Od hrane za preživljavanje do trenda
Sličan put prošle su i mnoge druge namirnice. Nekada su pasulj, proja, kačamak, iznutrice ili pojedini jeftiniji komadi mesa bili izbor prvenstveno zbog njihove dostupnosti i cene.
Danas se tradicionalna kuhinja sve više posmatra kao gastronomsko nasleđe.
Ono što je nekada bilo "šta imamo u kući" sada može da bude "specijalitet kuće".
I možda je upravo u tome najveća promena - nije se promenila samo hrana, već i način na koji je društvo posmatra.
Za generacije koje su odrasle uz palentu, ona će verovatno zauvek ostati ukus detinjstva, skromnog doručka i toplog porodičnog stola.
Za neke nove generacije, međutim, ista ta namirnica može biti nešto sasvim drugo - tradicionalni specijalitet koji se plaća kao luksuz.
Danas se u restoranima plaća i 620 dinara: Ista namirnica u prodavnici košta višestruko manje
Cene palente u prodavnicama pokazuju koliko je osnovna namirnica i dalje relativno pristupačna.
Pakovanje od 500 grama može se naći već za oko 60 dinara, dok se poznatiji proizvođači kreću oko 120 do 130 dinara za isto pakovanje. Pojedine vrste i brendovi koštaju i više, pa cena od pola kilograma može dostići oko 180 dinara.
Drugim rečima, za nekoliko stotina dinara moguće je kupiti više pakovanja palente i kod kuće pripremiti veliki broj obroka.
Na restoranskim jelovnicima palenta više nije samo obična kaša. U pojedinim beogradskim restoranima služi se uz sir, kajmak, slaninu, pršutu, pečurke ili različite sosove, a upravo dodaci i način pripreme višestruko podižu cenu, a cene se kreću od 180 do 620 dinara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)