Vožnja automobila kroz Beč mogla bi u budućnosti da postane skuplja, ali i sporija. Među merama koje stručnjaci predlažu kako bi se smanjio broj automobila u austrijskoj prestonici nalaze se gradska taksa, skuplje parkiranje i šire uvođenje ograničenja brzine od 30 kilometara na sat.
Ove ideje deo su šire rasprave o tome kako velike evropske gradove rasteretiti od saobraćajnih gužvi, smanjiti zagađenje i građane podstaći da češće koriste javni prevoz.
Cilj je da automobil bude manje privlačan
Stručnjaci Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO) mere dele na dve grupe.
Prve su takozvane „Pull“ mere, kojima se građani podstiču da koriste javni prevoz, bicikle i druge alternative automobilu. To podrazumeva bolji javni prevoz, kvalitetniju biciklističku infrastrukturu i pouzdanije veze između različitih delova grada.
Druga grupa su „Push“ mere, kojima se korišćenje automobila čini skupljim ili manje praktičnim. U tu grupu spadaju gradske takse, skuplje parkiranje i određena ograničenja za automobile.
Stručnjaci upozoravaju da same mere podsticaja često nisu dovoljne.
„Ako želimo da smanjimo automobilski saobraćaj unutar grada, neophodno je učiniti korišćenje automobila manje privlačnim tamo gde automobil nije neophodan“, smatra stručnjak za saobraćaj Paul Pfafenbihler sa Univerziteta za prirodne resurse i primenjene prirodne nauke u Beču.
Gradska taksa već postoji u drugim evropskim gradovima
Jedan od primera na koji se stručnjaci pozivaju jeste Stokholm. Gradska taksa tamo je uvedena 2007. godine, nakon probnog perioda od šest meseci.
Iako je u početku bilo dosta protivljenja, stav građana se tokom probnog perioda promenio. Vremenom su se stanovnici navikli na plaćanje naknade za ulazak automobilom u određene delove grada.
Upravo iskustvo Stokholma pokazuje zašto stručnjaci smatraju da način uvođenja takve mere može biti jednako važan kao i sama cena.
Beč razmatra i ograničenje od 30 kilometara na sat
Još jedna ideja odnosi se na brzinu kretanja automobila.
Stručnjaci smatraju da bi standardno ograničenje brzine u naseljenim područjima moglo da bude spušteno sa 50 na 30 kilometara na sat.
Logika je jednostavna: ako putovanje automobilom postane sporije, dok javni prevoz ostane brz i pouzdan, deo građana mogao bi da promeni način putovanja.
Takva promena ne bi se odnosila nužno na sve saobraćajnice, već bi se mogla primenjivati na područja u kojima je bezbednost pešaka, kvalitet života i smanjenje automobilskog saobraćaja prioritet.
Građani bi mogli da prihvate taksu, ali pod jednim uslovom
Istraživanje Univerziteta za ekonomiju u Beču (WU) i Univerziteta za prirodne resurse i primenjene prirodne nauke (BOKU) pokazalo je da bi gotovo tri četvrtine ispitanika pod određenim uslovima moglo da prihvati gradsku taksu.
Ključni uslov je da novac prikupljen od takse bude uložen u javni prevoz i da sama naknada ne bude previsoka.
To pokazuje koliko je građanima važno da vide konkretnu korist od novca koji bi izdvajali.
Raspoloženje prema gradskoj taksi, međutim, ranije je bilo potpuno drugačije. Na referendumu u Beču 2010. godine čak 77 odsto građana glasalo je protiv njenog uvođenja.
Parking bi mogao da bude skuplji tamo gde je najveća gužva
Stručnjaci predlažu i drugačiji model naplate parkiranja.
Umesto jedinstvene cene, parking bi mogao da bude skuplji u najopterećenijim delovima grada, gde je potražnja za parking mestima najveća, dok bi u udaljenijim delovima cena bila niža.
Daniela Klecan-Slamanig iz WIFO instituta smatra da bi upravo takva diferencijacija mogla da bude jedna od mogućih promena.
Ideja je da vozač više plati za parkiranje u centralnim delovima grada, gde je prostor ograničen, dok bi parkiranje u spoljnim gradskim područjima bilo povoljnije.
Važno pitanje je i cena godišnje parking-karte
Stručnjaci smatraju da godišnja parking-karta ne bi trebalo da bude jeftinija od godišnje karte za javni prevoz.
U Beču godišnja karta za javni prevoz trenutno košta 467 evra, pa bi odnos cena trebalo da utiče na odluku građana o tome kako će svakodnevno putovati.
Logika je da javni prevoz mora biti dovoljno povoljan i funkcionalan da građanima predstavlja stvarnu alternativu automobilu.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)