Hrvatska se nalazi pri samom vrhu liste zemalja sa najvećim udelom siromašnih osoba starijih od 66 godina. Prema podacima OECD-a za 2023. godinu, čak 30,7 odsto starijih u Hrvatskoj živi ispod relativne granice siromaštva, piše Mirovina.
Viša stopa zabeležena je samo u Južnoj Koreji, sa 39,8 odsto, i Letoniji, sa 34,3 odsto.
Podaci pokazuju velike razlike među državama, ali i ukazuju na problem finansijskog položaja starijih osoba u pojedinim evropskim zemljama.
Hrvatska treća na listi
OECD granicu siromaštva definiše relativno – kao polovinu medijane raspoloživog dohotka domaćinstva u određenoj zemlji.
Ovaj način merenja ne pokazuje samo koliko ljudi ima mala primanja, već i kako njihov životni standard izgleda u poređenju sa ostatkom stanovništva.
U Hrvatskoj je prema ovoj metodologiji 30,7 odsto osoba starijih od 66 godina ispod granice siromaštva.
Iza Hrvatske slede Estonija sa 29,8 odsto i Litvanija sa 25,9 odsto. Kostarika je na 25,8 odsto, dok se među zemljama sa relativno visokom stopom izdvaja i SAD, gde je 22,9 odsto starijih ispod granice siromaštva.
Velika razlika među evropskim zemljama
Situacija je znatno povoljnija u nekim drugim državama Evrope.
U Sloveniji stopa iznosi 15 odsto, dok je u Italiji 12,3 odsto.
Još bolja situacija zabeležena je u zemljama u kojima manje od pet odsto starijih živi ispod relativne granice siromaštva.
Na toj listi su Norveška sa 3,2 odsto, Češka sa 3,6 odsto, Holandija sa 4,6 odsto, Slovačka sa 4,7 odsto, dok je i Finska među zemljama sa najnižim stopama.
Poseban problem predstavljaju samci
Rizik od siromaštva posebno je izražen kod starijih osoba koje žive same.
Prema navedenim podacima, rizik od siromaštva među starijima u Hrvatskoj približava se 40 odsto, dok kod samaca može da dostigne čak 65 odsto.
To pokazuje koliko domaćinstvo i broj osoba koje dele troškove mogu da utiču na finansijski položaj u starosti.
Šta zapravo pokazuju ovi podaci?
Važno je naglasiti da se ne radi o apsolutnoj granici koja je ista za sve zemlje. OECD koristi relativnu meru siromaštva, zasnovanu na prihodima stanovništva u konkretnoj državi.
Zato se rezultati ne mogu jednostavno tumačiti kao poređenje iznosa penzija ili životnih troškova između dve zemlje.
Ipak, podaci pokazuju koliko se finansijski položaj starijih razlikuje od zemlje do zemlje – i gde je udeo starijih sa prihodima ispod relativne granice siromaštva posebno visok.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)