Godinama je izgledalo da je gotovina osuđena na polagani nestanak.
Kartice su postale standard, telefoni su pretvoreni u novčanike, a plaćanje jednim dodirom toliko je jednostavno da mnogi građani više gotovo i ne razmišljaju o tome šta se nalazi u njihovom fizičkom novčaniku.
Ali dok se svakodnevna plaćanja sve više sele na ekrane, događa se nešto što na prvi pogled deluje potpuno nelogično: količina gotovog novca u Evropi raste.
Prema podacima Evropske centralne banke, vrednost evro novčanica u opticaju porasla je sa oko 1.000 milijardi evra 2016. godine na oko 1.600 milijardi evra u junu ove godine. Istovremeno, u opticaju je više od 31 milijarde novčanica, dok ih je neposredno pre pandemije, 2019. godine, bilo oko 24 milijarde.
Paradoks je očigledan - ljudi sve manje koriste gotovinu za svakodnevnu kupovinu, ali je sve više drže kao rezervu.
Novac za slučaj da sistem stane
Prema pisanju Gardijana, zaokret nije nastao zato što su građani odjednom izgubili poverenje u kartice. Naprotiv, elektronska plaćanja postala su toliko dominantna da je upravo njihova zavisnost od infrastrukture počela da predstavlja novi rizik.
Kartica ne radi sama od sebe. Potrebni su struja, komunikaciona mreža, bankarski sistemi, terminal, serveri i čitav lanac digitalne infrastrukture.
Ako samo jedna karika ozbiljno zakaže, problem se može proširiti mnogo dalje od nemogućnosti da se plati račun u prodavnici.
Zato se u Evropi sve više govori o gotovini kao o rezervnom mehanizmu za krizne situacije.
Ratovi, požari, poplave, oluje, veliki nestanci struje i sajbernapadi više se ne posmatraju kao potpuno udaljeni scenariji. Evropske institucije i pojedine nacionalne vlade počele su zbog toga građanima da preporučuju da kod kuće imaju određenu količinu gotovine.
U nekim evropskim zemljama preporuka je da domaćinstvo ima oko 70 do 100 evra u gotovini, odnosno dovoljno novca da nekoliko dana kupuje najosnovnije namirnice ukoliko digitalni sistemi prestanu da rade.
To nije zamišljeno kao novac koji treba potrošiti svakog dana.
To je novac koji treba da postoji za dan kada ništa drugo ne funkcioniše.
Šta ako nestane struje?
Jedan od razloga zbog kojih je ova tema postala ozbiljna jeste iskustvo velikih prekida infrastrukture.
Evropska centralna banka je analizirala šta se događalo sa potražnjom za gotovinom tokom različitih kriza, uključujući pandemiju, početak rata u Ukrajini, grčku dužničku krizu i veliki nestanak struje na Iberijskom poluostrvu u aprilu 2025. godine.
Zaključak je prilično jednostavan: kada ljudi osete da su ekonomija, infrastruktura ili društvena stabilnost ugroženi, potreba za fizičkim novcem može naglo da poraste.
Zašto?
Zato što gotovina ne zahteva internet.
Ne zahteva aplikaciju.
Ne zahteva bateriju.
Ne zahteva terminal.
I ne zavisi od toga da li je server banke trenutno dostupan.
U normalnim okolnostima upravo zbog toga deluje zastarelo. U vanrednim okolnostima njegova najveća mana, to što nije digitalan, postaje njegova najveća prednost.
Evropa se priprema za "šta ako"
Još prošle godine građanima Evropske unije preporučivano je da budu spremni za najmanje 72 sata samostalnog funkcionisanja u slučaju ozbiljne krize.
Na spisku nisu samo voda, hrana i osnovne potrepštine.
Tu se našla i gotovina.
To je važna promena u načinu razmišljanja: novac više nije samo pitanje svakodnevne potrošnje, već deo lične krizne pripreme.
Jer ako veliki požar natera stanovništvo na evakuaciju, ako poplava preseče komunikacije ili ako sajbernapad onesposobi elektronske sisteme, čoveku možda neće biti mnogo važno koliko aplikacija ima instalirano na telefonu.
Biće mu važno da može da kupi vodu, hranu, lekove ili gorivo.
A upravo tu gotovina ponovo dobija svoju staru ulogu.
Ni bogatije zemlje ne žele da ostanu bez keša
Austrija, Finska, Nemačka, Švedska i Holandija spadaju među zemlje koje su građanima preporučivale da imaju određenu rezervu gotovine za vanredne situacije.
Istovremeno, Evropska centralna banka upozorava na još jedan problem.
Ako ljudi potpuno prestanu da koriste gotovinu u svakodnevnom životu, može se dogoditi da infrastruktura potrebna za njeno korišćenje počne da nestaje.
Manje ljudi podiže novac - banke zatvaraju filijale.
Manje se koristi gotovina - smanjuje se broj bankomata.
Manje trgovaca prima keš - građani sve ređe imaju priliku da ga koriste.
I onda nastaje paradoks: upravo u trenutku kada je gotovina najpotrebnija, infrastruktura za njeno korišćenje može biti oslabljena.
Glavni ekonomista ECB-a Filip Lejn ukazao je upravo na tu promenu: broj novčanica koje se koriste u transakcijama opada, ali njihova ukupna količina u opticaju raste.
Gotovina nije samo za "crne dane"
Postoji još jedan razlog zbog kojeg stručnjaci ne žele da se gotovina pretvori samo u rezervu koja stoji u fioci.
Ona ima ulogu i u svakodnevnom životu.
Gotovina omogućava plaćanje ljudima koji nisu potpuno uključeni u digitalni finansijski sistem, uključujući starije i ranjive građane. Takođe omogućava bolju kontrolu lične potrošnje, a stručnjaci je vide i kao koristan način da deca nauče osnovne principe upravljanja novcem.
Postoji i pitanje privatnosti.
Plaćanje gotovinom ne ostavlja isti digitalni trag kao elektronska transakcija, zbog čega deo građana i dalje bira keš čak i kada imaju mogućnost da sve plate telefonom.
Zato se budućnost novca možda neće svesti na pitanje "gotovina ili kartica".
Mnogo je verovatnije da će građani koristiti oba.
Karticu i telefon kada sve funkcioniše.
Gotovinu kada žele rezervu.
Najveći paradoks modernog novca
Evropa tako ulazi u neobičnu situaciju.
Što je društvo digitalnije, to je fizički novac manje potreban za svakodnevni život.
Ali što više stvari zavisi od digitalne infrastrukture, to gotovina može postati važnija kada ta infrastruktura zakaže.
Zato se danas više ne postavlja samo pitanje koliko će još dugo postojati novčanice.
Postavlja se i drugo, mnogo praktičnije pitanje:
Da li bi građani bili spremni za nekoliko dana u kojima kartice, bankomati i aplikacije ne rade?
Za veliki deo Evrope odgovor očigledno više nije nešto što se može uzeti zdravo za gotovo.
A možda je upravo zato novčanica od 50 evra, koja je i dalje najzastupljenija među evro novčanicama, postala nešto više od sredstva za plaćanje.
Za neke građane ona je danas i mali lični plan B.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)