Istovremeno, cena nafte ponovo snažno raste zbog neizvesnosti oko pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i budućnosti plovidbe kroz Ormuski moreuz, piše Tanjug.
Nafta Brent je jutros porasla za 1,77 odsto, na 89,306 dolara po barelu, dok je američki WTI poskupeo 2,06 odsto, na 83,864 dolara.
Rast cena nafte ponovo je u centru pažnje investitora, jer svako duže ograničenje prolaska kroz Ormuski moreuz može da utiče na snabdevanje energentima i dodatno podigne troškove širom svetske ekonomije. Reuters danas navodi da su pregovori SAD i Irana oko ponovnog otvaranja ovog važnog pomorskog pravca zapeli, što je dodatno podiglo cenu nafte.
Evropske berze blizu rekordnih vrednosti
Uprkos novom rastu cene nafte i geopolitičkoj neizvesnosti, evropske akcije danas su uglavnom u plusu.
Indeks STOXX 50 porastao je 0,2 odsto, dok je panevropski STOXX 600 ojačao 0,1 odsto.
STOXX 600 ostao je blizu rekordnih nivoa, a među sektorima se posebno izdvojile energetske kompanije, čijim akcijama odgovara rast cena sirove nafte. Energetski sektor danas je bio među najvećim dobitnicima, dok su kompanije iz turizma i putovanja pod pritiskom skupljeg goriva.
Investitori istovremeno prate poslovne rezultate kompanija, ali i najnovije ekonomske podatke koji bi mogli da utiču na odluke centralnih banaka o kamatnim stopama.
Nafta ponovo postaje veliki problem za ekonomiju
Rast cene nafte nije važan samo za vozače i energetske kompanije.
Skuplja nafta povećava troškove transporta, proizvodnje i poslovanja velikog broja kompanija. Ako se rast cena energenata zadrži, deo tih troškova može se preliti i na krajnje potrošače.
Zbog toga investitori pažljivo prate situaciju oko Ormuske moreuza.
Svako pogoršanje situacije koje bi ugrozilo transport nafte moglo bi dodatno da podigne cene energenata, ali i da pojača strahovanja od novog inflatornog talasa.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih tržišta danas istovremeno beleže rast akcija i povećanu opreznost investitora.
Tehnološke akcije ponovo u centru pažnje
Dok energetske kompanije profitiraju od skuplje nafte, tehnološki sektor dobija podršku od novih ulaganja u veštačku inteligenciju.
Posebno se prate kompanije iz oblasti poluprovodnika, računarske infrastrukture i data centara, jer investicije u veštačku inteligenciju i dalje predstavljaju jedan od glavnih pokretača tržišta.
Kompanija Nvidia najavila je plan za obezbeđivanje čak 500 milijardi dolara finansiranja za infrastrukturu namenjenu veštačkoj inteligenciji, dok je Intel prikupio 20 milijardi dolara kroz prodaju akcija.
Takve vesti dodatno podstiču interesovanje investitora za tehnološke kompanije i AI sektor.
Skuplja nafta nije dobra za sve kompanije
Iako više cene nafte odgovaraju proizvođačima energenata, situacija je potpuno drugačija za kompanije koje imaju velike troškove goriva.
Među prvima na udaru mogu biti avio-kompanije, turističke firme i druge kompanije iz sektora putovanja.
Skuplje gorivo znači veće troškove poslovanja, a kompanije onda imaju izbor između smanjenja marži i podizanja cena svojih usluga.
Zbog toga je danas evropski sektor putovanja i turizma bio pod pritiskom, dok su energetske kompanije beležile rast.
Gas u Evropi takođe poskupljuje
Na početku dana evropski fjučersi prirodnog gasa za septembar na amsterdamskoj berzi TTF trgovali su se po ceni od 62,025 evra po megavat-satu.
Cena gasa je posebno važna za evropsku industriju, jer utiče na troškove proizvodnje električne energije, hemijske industrije, metalurgije i drugih energetski intenzivnih sektora.
Zbog toga investitori, osim nafte, prate i kretanje cena prirodnog gasa.
Šta se dešavalo na Volstritu?
Na američkim berzama prethodnog dana zabeležen je blag pad.
Dow Jones pao je 0,11 odsto, na 53.975,98 poena.
S&P 500 oslabio je 0,06 odsto, na 7.753,11 poena.
Nasdaq je izgubio 0,32 odsto i završio na 26.605,36 poena.
Američke akcije tako su dan završile u blagom minusu, dok investitori sada pažnju usmeravaju na nove ekonomske podatke i razvoj situacije na Bliskom istoku.
Evro blizu 1,15 dolara
Na valutnom tržištu evro je danas vredeo oko 1,1533 dolara.
Kretanje kursa evra prema dolaru važno je i za evropske kompanije, ali i za potrošače, jer kurs utiče na cenu uvozne robe i energenata koji se na međunarodnim tržištima uglavnom plaćaju u dolarima.
Zlato palo, pšenica poskupela
Na tržištu sirovina danas su zabeležena različita kretanja.
Cena zlata pala je na oko 4.359 dolara za trojsku uncu, dok je cena pšenice porasla na oko 6,45 dolara po bušelu.
Zlato investitori često posmatraju kao sigurnije utočište u periodima povećane neizvesnosti, pa njegovo kretanje može biti važan signal o raspoloženju na tržištu.
Šta investitori sada prate?
Na tržištu se trenutno prepliće nekoliko velikih tema.
S jedne strane, snažni rezultati kompanija i ulaganja u veštačku inteligenciju daju podršku akcijama.
Sa druge strane, rast cene nafte, neizvesnost oko Ormuskog moreuza i odnosi SAD i Irana predstavljaju ozbiljan rizik za inflaciju i globalni privredni rast.
Upravo zbog toga tržište trenutno šalje pomešane signale.
Akcije se drže blizu rekordnih vrednosti, dok istovremeno rast cena energenata podseća investitore da bi novi geopolitički problemi mogli brzo da promene raspoloženje na berzama.
Za sada je fokus na tome da li će se situacija oko Ormuskog moreuza smiriti ili će dodatna neizvesnost ponovo pogurati cenu nafte prema 90 dolara i više.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)