Cilj projekta je da se smanji zavisnost Evrope od američkih platnih sistema i ojača finansijski suverenitet Evropske unije.
Prema podacima ECB-a, kompanije Visa i Mastercard danas učestvuju sa više od 60 odsto u kartičnim plaćanjima u evrozoni i praktično kontrolišu gotovo sve prekogranične kartične transakcije.
Šta je digitalni evro?
Digitalni evro predstavlja digitalni oblik novca centralne banke i zamišljen je kao dopuna gotovini i postojećim bankarskim uslugama, a ne kao njihova zamena.
Građani bi mogli da koriste posebne digitalne novčanike za čuvanje i plaćanje digitalnim evrima, dok bi sistem podržavao i onlajn i oflajn transakcije.
Prema predlogu, privatnost korisnika bila bi zaštićena, pa Evropska centralna banka ne bi mogla direktno da identifikuje građane na osnovu njihovih podataka o plaćanju.
Kako će funkcionisati sistem
ECB bi obezbedila osnovnu infrastrukturu, dok bi komercijalne banke i pružaoci platnih usluga omogućavali građanima korišćenje digitalnog evra.
Još nije definisan maksimalni iznos koji bi građani mogli da drže u digitalnim novčanicima, a jedno od otvorenih pitanja ostaje način nadoknade troškova bankama i trgovcima koji će učestvovati u sistemu.
Evropska centralna banka saopštila je da će digitalni evro očuvati gotovinu kao zakonsko sredstvo plaćanja i istovremeno omogućiti razvoj modernog sistema plaćanja.
Kina i Rusija već imaju svoje digitalne valute
Evropska unija nije jedina koja razvija digitalni novac. Kina već koristi digitalni juan, dok Rusija planira da digitalna rublja postane operativna tokom 2026. godine.
Sjedinjene Američke Države su izabrale drugačiji pristup i fokusirale se na razvoj stabilnih kriptovaluta vezanih za dolar.
Očekuje se da Evropski parlament početkom jula formalno potvrdi svoj stav, nakon čega slede pregovori sa državama članicama, a cilj je da konačan dogovor bude postignut do kraja godine.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)