Kina je predstavila koncept onoga što bi mogao postati najnapredniji svetski teretni brod na nuklearni pogon – brod za 14.000 kontejnera koji ne koristi uranijum, već torijum, radioaktivni metal koji se dugo smatra čistijom i sigurnijom nuklearnom alternativom. Reaktor u njegovoj srži je sistem rastopljene soli koji radi na toplotnoj snazi od 200 megavata, istoj kao ona koju koriste nuklearne podmornice klase Seawolf američke mornarice.
Pogonski sistem broda, koji je detaljno predstavio Hu Keyi, glavni inženjer u Jiangnan Shipbuilding Group, odražava širu strategiju preskakanja zapadne brodarske i energetske infrastrukture ulaganjem u nuklearne tehnologije na bazi torijuma. Ovi napori se poklapaju sa agresivnim nastojanjima Kine za energetsku nezavisnost i pomorsku dominaciju.
Pokretan torijumom i izgrađen za izdržljivost
Teretni brod na torijum nije samo naučno dostignuće – to je strateški signal. Ako se realizuje, mogao bi drastično smanjiti ugljenični otisak pomorskog tereta, eliminisati potrebu za redovnim dopunjavanjem goriva i omogućiti dugoročne, autonomne operacije na okeanu. Ali inicijativa je takođe puna inženjerskih, finansijskih i političkih izazova koji prevazilaze okvire brodogradilišta.
Reaktor na torijum i rastopljenu so (TMSR) broda od 200 MW ne pokreće direktno pogon. Umesto toga, pokreće superkritični generator CO₂ (sCO₂) koristeći Brajtonov ciklus, koji pretvara toplotnu energiju u 50 megavata električne energije. Kao što je Hu Keyi naveo u nekoliko zvaničnih izjava i tehničkih otkrića, efikasnost konverzije ovog ciklusa dostiže 45-50 odsto, u poređenju sa 33 odsto efikasnosti tipične za konvencionalne nuklearne sisteme na bazi pare.
Ovaj modularni reaktor radi na atmosferskom pritisku i ne zahteva vodu za hlađenje, čime se eliminiše potreba za glomaznim sistemima podrške i značajno smanjuju akustični i toplotni potpisi. Njegov dizajn uključuje dva pasivna sistema za odvođenje toplote i sigurnosnu komoru u kojoj se rastopljeno gorivo od soli stvrdnjava ako se pregreje, zadržavajući sav radioaktivni materijal bez ljudske intervencije.
Koncept kontejnerskog broda na nuklearni pogon prvi put je predstavljen u brodogradilištu Jiangnan 2023. godine (Weibo)
Reaktorski modul ima 10-godišnji zatvoreni operativni vek. Nakon tog perioda, uklanja se i zamenjuje umesto da se puni gorivom na licu mesta – čime se ograničava rizik od izloženosti i smanjuje složenost održavanja.
Duga opklada ukorenjena u pustinji
Teretni brod se direktno nadovezuje na otkrića kineskog kopnenog reaktora sa rastopljenom soli torijuma, koji je postao prvi na svetu koji je postigao dugoročno stabilan rad 2025. godine, prema SCMP-u. Izgrađen u pustinji Gobi, pilot reaktor je pokazao održivost torijuma kao nuklearnog goriva, uključujući uspešnu konverziju torijuma u uranijum-233 – prekretnicu koja se dugo želela, ali nikada ranije nije postignuta u velikim razmerama.
Kineske ambicije za torijumom podstiču se – doslovno i figurativno – njenim velikim domaćim rezervama, posebno u Unutrašnjoj Mongoliji. Ove rezerve nude dugoročnu sigurnost snabdevanja, dodatno izolujući Peking od globalnih tržišta uranijuma.
Paralelno s tim, Kina razvija dodatne pomorske sisteme na bazi torijuma, uključujući tanker za naftu Suezmax koji pokreće brzi reaktor olovo-bizmut i plutajuću nuklearnu elektranu koja koristi reaktore visoke temperature hlađene gasom. Ovi programi ukazuju na dugoročni napor da se uspostavi pomorski ekosistem na pogon torijuma.
Između obećanja i geopolitičkog trenja
Uprkos ambicioznim tehničkim specifikacijama, teretni brod na torijum je još uvek u fazi koncepta. Nije potvrđen vremenski okvir izgradnje, a regulatorno odobrenje – posebno za civilne luke i međunarodne brodske rute – predstavlja veliku prepreku.
Troškovi broda su još jedna prepreka. Kao što je primetio Hu Keyi, a sažeo Marine Insight, plovila na nuklearni pogon su znatno skuplja za izgradnju i rad od konvencionalnih. Nedostatak okvira osiguranja, obučenih posada kvalifikovanih za nuklearno oružje i jasnih međunarodnih pravnih struktura oko odgovornosti i dekomisije samo povećava finansijski rizik.
Iako su reaktori na torijum manje skloni širenju oružja od sistema na bazi uranijuma, nuklearni brodski transport bilo koje vrste je politički osetljiv. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) još uvek nije usvojila standardizovani globalni okvir za komercijalne brodove na nuklearni pogon, a režimi kontrole države luke širom Azije,
Evrope i Severne Amerike ostaju oprezni.
Štaviše, ne postoji globalni protokol za transport i odlaganje modula reaktora na torijum, što izaziva dugoročne ekološke i bezbednosne probleme koji ostaju nerešeni.
Nuklearni pogon na raskršću
Ideja o brodovima na torijum nije nova – isprobana je u SAD-u 1960-ih, ali je na kraju odbačena zbog tehničkih i finansijskih problema. Danas, kineski brod na torijum može predstavljati najozbiljniji pokušaj da se koncept u potpunosti primeni. Ako uspe, implikacije bi mogle biti transformativne: niže emisije, veća strateška autonomija na moru i održiv model za sigurnu, kompaktnu nuklearnu energiju, piše Bllic, beogradski mediji.
Ali ako program posustane, to će ponovo potvrditi dugogodišnje sumnje u skalabilnost, pouzdanost i isplativost torijuma. Ishod ovog broda – još uvek teoretski – oblikovaće da li će torijum ostati nišna tehnologija ili će postati kamen temeljac pomorskih i energetskih inovacija.
Pravi test sada je da li Kina može uzeti koncept dokazan u pustinji i učiniti ga sposobnim za plovidbu u svakom smislu: tehnički, ekonomski i politički. Ako se to dogodi, globalni pomorski poredak neće samo biti poremećen. Mogao bi biti prepisan.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)