Poljoprivrednici koji pred setvu kupuju mineralna đubriva bez prethodne provere zemljišta rizikuju da potroše mnogo više nego što je potrebno. Analiza zemljišta pokazuje koliko u njemu ima fosfora, kalijuma, humusa i drugih važnih elemenata, pa na osnovu rezultata stručnjaci daju preporuku koliko i koje đubrivo treba upotrebiti.
Cene mineralnih đubriva predstavljaju značajan trošak za svako poljoprivredno gazdinstvo, posebno za proizvođače koji obrađuju veće površine. Ipak, mnogi i dalje đubre njive prema navici, prošlogodišnjem iskustvu ili proceni, ne znajući da se sastav zemljišta može razlikovati čak i između dve parcele koje se nalaze jedna pored druge.
Upravo zbog toga stručnjaci savetuju da se pre planiranja đubrenja uradi agrohemijska analiza zemljišta. Na taj način poljoprivrednik dobija podatke o tome šta zemljištu nedostaje, kojih hraniva već ima dovoljno i koliko je potrebno dodati za planiranu proizvodnju.
Ovakva provera može da spreči nepotrebnu kupovinu skupih đubriva, ali i da smanji rizik od nedovoljne ishrane biljaka i slabijeg prinosa.
Šta sve pokazuje analiza zemljišta?
Analiza zemljišta predstavlja laboratorijsko ispitivanje njegovih hemijskih i drugih osobina, na osnovu kojeg se procenjuje plodnost i određuju potrebe za đubrenjem.
Kod osnovne agrohemijske analize posebno se ispituju:
- pH vrednost – pokazuje da li je zemljište kiselo, neutralno ili alkalno i koliko su hraniva pristupačna biljkama.
- Fosfor – važan je za razvoj korenovog sistema, cvetanje i formiranje plodova.
- Kalijum – učestvuje u regulaciji vode u biljci i utiče na otpornost i kvalitet plodova.
- Humus – važan je za strukturu zemljišta, zadržavanje vode i plodnost.
- Kalcijum i karbonati – pomažu u proceni hemijskih osobina zemljišta i potreba za odgovarajućim merama popravke.
U zavisnosti od vrste proizvodnje i zahteva poljoprivrednika, moguće je uraditi i dodatna ispitivanja, uključujući sadržaj mineralnog azota i pojedinih mikroelemenata.
Na osnovu dobijenih rezultata stručnjaci mogu da preporuče odgovarajuću vrstu đubriva, količinu i vreme primene.
Kako analiza može da uštedi novac na đubrivu?
Najveća prednost analize jeste to što poljoprivrednik više ne mora da kupuje đubrivo prema pretpostavci.
Na primer, ukoliko laboratorijski rezultati pokažu da parcela već ima dovoljno pristupačnog fosfora, nema razloga da se taj element dodaje u količinama koje bi bile potrebne na zemljištu siromašnom fosforom.
Slično je i sa kalijumom. Na jednoj njivi može postojati potreba za dodatnim unosom ovog hraniva, dok druga parcela može imati sasvim zadovoljavajući nivo.
To znači da ista količina đubriva ne mora biti odgovarajuća za sve njive, čak ni kada se na njima gaji ista kultura.
Analiza tako omogućava da se novac usmeri tamo gde je zaista potreban. Umesto da se nepotrebno povećavaju troškovi, poljoprivrednik može da prilagodi nabavku i primenu đubriva stvarnom stanju zemljišta.
Važno je i da preterano đubrenje nije bezazleno. Ono može da naruši ravnotežu hranljivih elemenata, poveća troškove proizvodnje i negativno utiče na životnu sredinu.
Kada je najbolje uraditi analizu zemljišta?
Za ratare je najpogodnije vreme za uzorkovanje uglavnom nakon skidanja prethodnog useva, odnosno posle žetve, a pre osnovne obrade i novog đubrenja.
To je posebno važno jer analiza treba da pokaže stvarno stanje zemljišta pre nego što se započne planiranje naredne proizvodne sezone.
Kod voćnjaka i vinograda uzorkovanje se prilagođava višegodišnjoj proizvodnji i najčešće se obavlja u periodu nakon završetka vegetacije ili tokom mirovanja biljaka.
Preporučena učestalost zavisi od kulture i intenziteta proizvodnje. Za ratarske površine kontrola plodnosti se često preporučuje na svake četiri godine, dok se kod intenzivne voćarske, povrtarske i plasteničke proizvodnje može raditi češće, na dve do tri godine.
Ako se primete problemi sa rastom biljaka, promeni način proizvodnje ili postoji sumnja na nedostatak hraniva, stručnjak može preporučiti i dodatnu analizu.
Kako pravilno uzeti uzorak zemlje?
Ovo je jedan od najvažnijih koraka, jer ni najbolja laboratorija ne može da pruži pouzdan rezultat ako uzorak ne predstavlja stvarno stanje cele parcele.
Za osnovnu analizu ratarskog zemljišta stručnjaci uglavnom preporučuju sledeći postupak:
- Najpre treba odrediti parcelu ili deo parcele koji ima slične osobine, reljef i istoriju korišćenja.
- Po celoj površini uzima se više pojedinačnih uzoraka, ravnomerno raspoređenih.
- Za jedan prosečan uzorak najčešće se uzima oko 20 do 25 pojedinačnih uzoraka.
- Zemlja se iz svih uzoraka stavlja u čistu posudu i dobro izmeša.
- Od tako dobijene smeše izdvaja se količina koju laboratorija zahteva, obično nekoliko stotina grama.
- Uzorak se obeležava podacima o parceli, dubini uzorkovanja i planiranoj kulturi.
Za ratarske kulture uzorci se najčešće uzimaju sa dubine od oko 30 centimetara.
Jedan prosečan uzorak ne bi trebalo da predstavlja različite tipove zemljišta ili parcele sa značajno različitim osobinama. Ako postoje takve razlike, potrebno je uzeti više odvojenih uzoraka.
Poljoprivrednici koji nisu sigurni kako se uzorkovanje pravilno obavlja mogu da zatraže pomoć poljoprivredne stručne službe.
Gde se radi analiza zemljišta u Srbiji?
Poljoprivrednici mogu da se obrate najbližoj Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi (PSSS), koje pružaju stručnu pomoć u vezi sa kontrolom plodnosti zemljišta i preporukama za đubrenje.
Analize se obavljaju i u specijalizovanim laboratorijama, institutima i drugim ovlašćenim ustanovama.
Jedna od mogućnosti je Laboratorija za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, koja obavlja uslužne analize zemljišta i daje preporuke za đubrenje.
Pre predaje uzorka treba proveriti koje analize laboratorija nudi, kako se uzorak priprema, koliko košta ispitivanje i koliko se čeka na rezultate.
Posebno je važno raspitati se da li lokalna samouprava ili nadležna poljoprivredna služba finansira besplatne analize za registrovana gazdinstva.
Analiza zemljišta može biti i besplatna: Gde poljoprivrednici mogu da provere uslove?
Dobra vest za proizvođače jeste da analiza zemljišta ne mora uvek da predstavlja dodatni trošak.
Pojedine lokalne samouprave i poljoprivredne stručne službe organizuju programe kontrole plodnosti zemljišta, u okviru kojih registrovana gazdinstva mogu da dobiju besplatno ispitivanje.
Takvi programi nisu automatski dostupni svim poljoprivrednicima u Srbiji, već zavise od lokalnih budžeta, javnih poziva i uslova konkretne akcije.
Primer je Zrenjanin, gde Poljoprivredna stručna služba u saradnji sa Gradom i tokom 2026. godine sprovodi projekat besplatne kontrole plodnosti zemljišta za poljoprivrednike sa teritorije grada koji imaju registrovano gazdinstvo.
Projekat obuhvata agrohemijske analize i preporuke za pravilnije planiranje đubrenja.
Zato je preporuka proizvođačima da pre nego što plate laboratorijsko ispitivanje pozovu svoju lokalnu poljoprivrednu stručnu službu i provere da li postoji mogućnost besplatne analize.
Koliko košta analiza zemljišta?
Cena zavisi od vrste ispitivanja, broja uzoraka i laboratorije u kojoj se analiza obavlja.
Osnovna agrohemijska analiza obično je povoljnija od proširenih ispitivanja koja obuhvataju dodatne elemente, zagađivače ili posebne parametre zemljišta.
Prema podacima objavljenim u stručnom tekstu portala Agroklub iz septembra 2025. godine, cena osnovne analize iznosila je oko 3.000 dinara po uzorku.
Ako jedan uzorak predstavlja površinu do pet hektara, to bi u tom primeru značilo trošak od oko 600 dinara po hektaru za jednu analizu. Kada se uzme u obzir da se osnovna kontrola ratarskog zemljišta obavlja periodično, trošak po hektaru na godišnjem nivou može biti relativno mali.
Ipak, navedeni iznos nije potvrđen kao aktuelni cenovnik za 2026. godinu, pa je potrebno proveriti cenu direktno kod laboratorije.
Zašto nije dobro đubriti njive napamet?
Prekomerna upotreba mineralnih đubriva ne znači automatski i veći prinos.
Ako zemljište već sadrži dovoljno određenog hraniva, njegovo dodatno unošenje može predstavljati nepotreban trošak. Sa druge strane, ako nekog elementa nema dovoljno, njegovo izostavljanje može ograničiti rast i razvoj biljaka.
Zbog toga je važno da se đubrenje prilagodi rezultatima analize, vrsti kulture, očekivanom prinosu i stanju zemljišta.
Posebno treba voditi računa o azotu, jer se njegove potrebe mogu menjati tokom vegetacije. Osnovna analiza plodnosti ne zamenjuje uvek posebnu N-min analizu, koja se koristi za određivanje količine mineralnog azota u zemljištu i preciznije planiranje prihrane.
Jedna provera može da promeni način planiranja proizvodnje
Za poljoprivrednike koji svake godine ulažu značajan novac u seme, gorivo, zaštitu i mineralna đubriva, kontrola plodnosti zemljišta može biti važan korak ka racionalnijoj proizvodnji.
Umesto da se đubrivo kupuje prema navici, analiza omogućava da se odluke donose na osnovu stvarnih podataka.
To ne znači da će svaki poljoprivrednik automatski ostvariti istu uštedu ili veći prinos, ali znači da će bolje znati šta njegovoj zemlji zaista treba.
U vremenu kada su troškovi proizvodnje visoki, upravo takve informacije mogu da pomognu da se izbegnu nepotrebna ulaganja, sačuva plodnost zemljišta i bolje isplanira naredna setva.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)