Vlažna i nedovoljno osušena drva za ogrev mogu izazvati ozbiljne probleme sa dimnjacima, pa čak i požare, upozorava Goran Trubelja, dimničar sa više od 30 godina iskustva. On ističe da mnogi građani tokom grejne sezone prave istu grešku.
Iako priznaje da se obim posla znatno smanjio, a samim tim i zarada, svoj posao i dalje obavlja sa jednakim žarom i voljom kao na početku karijere, piše Podravski.hr.
"Smatra se da je sve prljavo, potcenjuje se ta struka, a zapravo je posao raznovrstan, jer je svaka kuća drugačija, svaki objekat je drugačiji. Razgovaramo sa ljudima, mi smo im odmah i psiholozi, pravimo im društvo. Imamo mnogo starijih domaćinstava i ljudi vole kada im neko dođe, malo porazgovara sa njima i, naravno, obavi posao. Meni je zanimljivo i još uvek volim da ga radim. Šteta je što mlade to ne zanima, valjda je ova struka potcenjena", kaže Goran, koji je ovaj posao zavoleo još kao dečak.
Jedan smederevac greje 93 kvadrata - u sobama čak 28 stepeni, više o tome pročitajte OVDE.
Kako je Goran postao dimničar
Tokom leta pomagao je ocu, koji je takođe bio dimničar, mada nije verovao da će se i njegov sin odlučiti za isto zanimanje. Gorana je, međutim, ovaj posao odmah privukao. Dopalo mu se što nije vezan za jedno mesto, što se mnogo kreće i boravi na svežem vazduhu, ali najviše ga je osvojila komunikacija sa ljudima. Posebno mu je bilo zanimljivo to što je kao dimničar mogao da ulazi i u objekte u koje inače ne može svako, a posla je bilo napretek.
Danas su okolnosti znatno drugačije. Najteži je period od proleća do početka grejne sezone, kada posla nema toliko kao tokom hladnijih meseci. Tada se obavljaju određena merenja, među kojima je i kontrola rada ložišta. Sa početkom grejne sezone obaveza je više, ali Goran ističe da nijedan radni dan nije isti.
Sa gasnim dimnjacima uglavnom ima manje posla, dok oni koji se koriste za grejanje na čvrsta goriva, posebno na drva, zahtevaju više vremena i rada. Promenili su se i uslovi u kojima dimničari rade, jer su domaćinstva danas drugačije uređena nego nekada.
"Tu su i pripreme i čišćenje. Domaćinstva su danas uređena, što ne znači da ranije nisu bila, ali sada je sve moderno opremljeno, sa parketima i nameštajem. Sve mora da se zaštiti kako ne bi došlo do štete, pa se na to gubi mnogo vremena. Ranije su postojale zidane peći, dođete, obavite posao, a domaćice se nisu ljutile ako se malo podigne prašina. Takav je tada bio sistem grejanja", priseća se Goran.
Ogrev nikad povoljniji - kubik drva nude za 5.000 dinara, a prodavac ih dovozi na adresu, detalje pročitajte OVDE.
Iako se posao tokom decenija znatno promenio, odnos sa ljudima ostao je ono što ga najviše raduje. Kaže da ga domaćini redovno srdačno dočekuju, a posebno mu je drago što ga ne doživljavaju kao smetnju, već kao dobrodošlog gosta. Dimničari se tradicionalno povezuju sa srećom, a Goran se i danas često susreće sa ljudima koji se, kada ga ugledaju, hvataju za dugmad.
"Simpatično mi je što me ljubazno dočekuju. Uvek sam dobrodošao gost, a ne nekakva smetnja. Često se hvataju za dugmad, poslednjih godina sve više, a domaćice kažu da im donosim sreću", priča Goran, kome upravo takvi susreti daju dodatnu volju za rad.
Tokom više od tri decenije rada doživeo je i brojne neobične situacije. Posebno pamti jednu veliku kotlarnicu sa visokim i širokim dimnjakom, iz kojeg je spasao dve male sove. Međutim, životinje nisu jedino što je pronalazio u dimnjacima. Posle građevinskih radova nailazio je na cigle, letve, pa čak i čekiće koji su majstorima tokom posla iskliznuli iz ruku. Svakodnevni posao dimničara podrazumeva i suočavanje sa greškama koje mogu imati ozbiljne posledice.
Koja drva za ogrev mogu da izazovu probleme
Ipak, dimničari danas imaju savremenije uređaje pomoću kojih mogu da uklanjaju takve naslage i reše problem pre nego što dođe do zapaljenja. Goran kaže da je upravo zahvaljujući takvim mogućnostima danas manje požara na dimnjacima nego ranije.
Kao još jedan problem izdvaja sve češće pretvaranje vikendica u kuće za stalno stanovanje. Dimnjaci u njima često nisu prilagođeni svakodnevnom grejanju, jer su prvobitno bili namenjeni povremenom korišćenju. Kada ljudi počnu stalno da žive u takvim objektima, a pritom zanemare održavanje, povećava se i opasnost od požara.
Koje drvo je najbolje za ogrev? Tri vrste se posebno izdvajaju, više detalja pročitajte OVDE.
Pojedini vlasnici jednostavno zaborave na održavanje dimnjaka, pa posle dužeg perioda ponovo počnu da lože vatru bez prethodnog pregleda.
Kako prepoznati da dimnjak nije ispravan
Važno je na vreme prepoznati znakove da nešto nije u redu. Kod dimnjaka koji se koriste za grejanje na čvrsta goriva problemi mogu da se ispolje vraćanjem dima u prostoriju, slabim odvođenjem dima, nepravilnim sagorevanjem ili stvaranjem debelih naslaga čađi na staklu peći.
Kod gasnih uređaja probleme je teže primetiti, a najveću opasnost predstavlja ugljen-monoksid, gas bez mirisa i ukusa koji može da izazove teško trovanje.
"Ako se stvara ugljen-monoksid i vraća u prostoriju, to se ne oseća jer nema ni miris ni ukus. Međutim, čovek može da postane pospan i da oseti sladunjav ukus u ustima, što može da bude znak da nešto nije u redu. Ipak, problem treba sprečiti, a ne čekati da bude kasno. Dimnjak mora da se pregleda pre početka grejne sezone, treba ga očistiti, a uređaje za grejanje servisirati kako ne bi došlo do problema", upozorava Goran, naglašavajući koliko je važno redovno održavanje dimnjaka i uređaja za grejanje.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)