Lihačov je naveo da je "Rosatom" bio optimističan kada je Srbija ponudila svoje učešće u mađarskom projektu Pakš i istakao da će učiniti sve da privuku srpske kompanije u realizaciji njihovih projekata u trećim zemljama.

On je rekao da je na sastancima sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i ministarkom energetike Dubravkom Đedović Handanović kompanija predstavila čitav spektar jedinstvenih rešenja koja se tiču nuklearne energije.

"Ona obuhvataju snažne blokove, ruske tehnologije takozvane VVER reaktore velike snage. Trenutno se realizuje oko 30 takvih projekata u devet zemalja. Naravno, možemo da ponudimo i blokove srednjeg kapaciteta, 600-800 megavata. Takođe možemo da ponudimo male elektrane, kako fiksirane tako i mobilne, plutajuće", rekao je Lihačov za RTS.

Naveo je da je Rusija jedina zemlja u kojoj trenutno funkcionišu moderne male nuklearne elektrane, između ostalog i jedinstvene plutajuće nuklearne elektrane.

Ukazao je da, pored rešenja vezanih za nuklearnu energiju, ''Rosatom'' nudi sveobuhvatan pristup razvoju nuklearne industrije, uključujući obuku osoblja, sa preporukama za nuklearnu infrastrukturu, saradnju u sferi nuklearnih nauka, medicine, kao i obuku čitavog spektra stručnjaka za ceo životni ciklus postrojenja.

"I, naravno, pored neposredne gradnje nuklearnih elektrana, nudimo partnerstvo koje može trajati decenijama. Naše gorivo se stalno modernizuje, poboljšavaju se njegove bezbednosne parametre i ekonomska konkurentnost. Tokom preventivnog remonta možemo postići veću proizvodnju energije, čak i premašiti nominalnu snagu nuklearne elektrane", naveo je Lihačov.

Dodao je da "Rosatom" koristeći novu tehnologiju reciklira istrošeno nuklearno gorivo, stvarajući tako cirkularnu ekonomiju.

"Dakle, mi ne nudimo samo nuklearne elektrane. Mi nudimo celu filozofiju za nuklearnu energiju današnjeg i budućeg vremena", istakao je Lihačov.

Na pitanje šta bi preporučio Srbiji: gradnju tradicionalne nuklearne elektrane ili male modularne, Lihačov je rekao da je duboko ubeđen u to da će 21. vek biti vek električne energije navodeći da to nije povezano samo sa rastom potražnje kada je reč o domaćinstvima, industriji, već da je nagli porast potražnje vezan za elektromobilnost, sa razvojem digitalne tehnologije i veštačke inteligencije.

"To nije samo pretpostavka ili hipoteza; to je činjenica, potvrđena, na primer, u Belorusiji, gde je rad nuklearne elektrane - najnovije, najmodernije i najmoćnije u Evropi - dao izuzetne rezultate kako na polju ekonomije, tako i poljoprivrede, ali i energetskog snabdevanja domaćinstava. To znači da se moramo pripremiti za veću potražnju za električnom energijom", rekao je Lihačov.

On smatra da bi u Srbiji idealna opcija bila stvaranje kapaciteta od dva gigavata, odnosno dva reaktora od 1.000 megavata, koji bi, pre svega, bili samoodrživi i garantovali stabilno snabdevanje energijom. Kako je naveo, s druge strane, stvorili bi predvidljivo snabdevanje električnom energijom za period od više decenija, pa čak i za 100 godina.

"I ako bi se dogodilo da Srbija ima suficit električne energije. Vi imate toliko komšija koje imaju energetski deficit. Izvoz električne energije neće samo poboljšati održivost srpske privrede, nego i doneti priliv u srpski budžet", ukazao je Lihačov.

Govoreći o nuklearnoj energiji kao energiji budućnosti, Lihačov je rekao da u svim nuklearnim gradovima koje su izgradili u svetu veoma visok nivo odobravanja nuklearne energije.

"Ljudi žive u blizini nuklearnih elektrana, mnogi od njih rade u elektranama, i oni su očevici pouzdanosti ovih tehnologija. Vide da one ne samo da nisu opasne, već su i veoma ekološke. Usled toga, oni, naravno, odlučno odbacuju sve stereotipe i fobije. Aktivno podržavaju nuklearnu energiju", rekao je Lihačov.

Dodao je da bi, ako bi se analizirale sve tehnološke katastrofe koje su se dogodile u poslednjih 50 godina širom sveta u svim energetskim sektorima, po nanetoj šteti nuklearna energija bi zauzela jedno od poslednjih mesta.

Prema njegovim rečima, postoji mnogo spekulacija i mnogo strahova koji proizilaze iz neznanja, ali da se osnovni bezbednosni principi kada je reč o nuklearnoj energiji, poštuju daleko više nego kada su u pitanju mnogi drugi izvori električne energije.

Govoreći o projektima na kojima kompanija radi u svetu, Lihačov je rekao da ih je pre nekoliko meseci rukovodstvo Srbije zamolilo da razmotre mogućnost učešća srpskih kompanija u mađarskom projektu Pakš.

"Bili smo veoma optimistični po tom pitanju i podržavamo ga. Već su predstavnici šest srpskih kompanija bili u Mađarskoj. Stvari se zaista razvijaju u Mađarskoj, gde smo 5. februara zajedno sa ministrom spoljnih poslova, gospodinom Sijartom, održali prelepu ceremoniju postavljanja kamena temeljca, pa smo prešli na gradnju, i to punom parom", rekao je Lihačov.

stakao je da učešće srpskih kompanija u mađarskom projektu donosi dve realne prednosti i da je na prvo mestu to korisno za Mađarsku jer su, kako je naveo, vešti profesionalni građevinari uvek traženi.

"A ovde postoji određena sličnost kulture i logistike što olakšava efikasniju realizaciju mađarskog projekta, upravo uz učešće Srbije. Međutim, mislim da je ovo važno za Srbiju, ne samo zbog zarade novca već i sa stanovišta sticanja iskustva u izgradnji nuklearnog objekta. Mislim da je veoma logično steći iskustvo u Mađarskoj ili nekoj drugoj trećoj zemlji pre nego što se započne ozbiljna izgradnja nuklearnih elektrana u Srbiji. Jednostavno je potrebno nabaviti odgovarajuće licence, steći veštine, imati ljude, obučiti ih, a zatim pristupiti projektu u Srbiji maksimalno profesionalno", rekao je Lihačov.

Naglasio je da će "Rosatom" učiniti sve što je moguće da privuče srpske kompanije u realizaciju projekata u trećim zemljama, ne samo u Mađarskoj već i u Uzbekistanu, Kazahstanu, Turskoj, Egiptu...

Na pitanje o razvoju Rosatoma uprkos geopolitičkim izazovima i ratnim sukobima, Lihačov je rekao da ta kompanija oseća pritiske i da je na čitav niz projekata "legao" teret sankcija, restrikcija, ograničenja u logistici i bankarstvu, ali da nijedan projekat nije zaustavljen.

"Rosatom je organizacija koja je na svetu najbolje zaštićena od uticaja neprijateljskih sila. Zato što 'Rosatom' ima sve nuklearne kompetencije: od istraživanja i dobijanja uranijuma do dekomisije postrojenja, i mi možemo sami da rešimo bilo koji problem", naveo je Lihačov.

Dodao je da kompanija ima međunarodne partnere koji, uprkos ograničenjima i sankcijama, zajedno savladavaju teške uslove prilikom sprovođenja projekata, kao i da "Rosatom" stvara međunarodne saveze i prima međunarodne dobavljače.

"Postoje i oni koji su nas izneverili, mi više nećemo sarađivati sa njima. Jedan takav primer je nemački Simens. Francuske kompanije, s druge strane, proširuju saradnju sa nama i mi smo na to veoma ponosni", naveo je Lihačov.

Kao najvažnije istakao je to što se "Rosatom" u velikoj meri oslanja na lokalnu industriju navodeći da već u početnpoj fazi desetine kompanija u zemljama Centralne Azije sarađuju sa ruskom kompanijom i žele da doprinesu energetskoj nezavisnosti i razvoju svojih zemalja.

"Oni tamo žele da zarade. Ovo su veliki finansijski projekti i profitabilni poslovi.. Jedan dinar uložen u nuklearnu elektranu generiše četiri dinara prihoda tokom njenog životnog ciklusa. To je otprilike 12.000-13.000 građevinskih radnika tokom izgradnje, to je tim od 5.000-6.000 ljudi tokom operativne faze nuklearne elektrane. Uprkos zapadnom pritisku, velika većina zemalja radi rame uz rame sa nama na rešavanju ovih problema", naveo je Lihačov.

Lihačov je naveo da je "Rosatom" bio optimističan kada je Srbija ponudila svoje učešće u mađarskom projektu Pakš i istakao da će učiniti sve da privuku srpske kompanije u realizaciji njihovih projekata u trećim zemljama.

On je rekao da je na sastancima sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i ministarkom energetike Dubravkom Đedović Handanović kompanija predstavila čitav spektar jedinstvenih rešenja koja se tiču nuklearne energije.

"Ona obuhvataju snažne blokove, ruske tehnologije takozvane VVER reaktore velike snage. Trenutno se realizuje oko 30 takvih projekata u devet zemalja. Naravno, možemo da ponudimo i blokove srednjeg kapaciteta, 600-800 megavata. Takođe možemo da ponudimo male elektrane, kako fiksirane tako i mobilne, plutajuće", rekao je Lihačov za RTS.

Naveo je da je Rusija jedina zemlja u kojoj trenutno funkcionišu moderne male nuklearne elektrane, između ostalog i jedinstvene plutajuće nuklearne elektrane. Ukazao je da, pored rešenja vezanih za nuklearnu energiju, ''Rosatom'' nudi sveobuhvatan pristup razvoju nuklearne industrije, uključujući obuku osoblja, sa preporukama za nuklearnu infrastrukturu, saradnju u sferi nuklearnih nauka, medicine, kao i obuku čitavog spektra stručnjaka za ceo životni ciklus postrojenja.

"I, naravno, pored neposredne gradnje nuklearnih elektrana, nudimo partnerstvo koje može trajati decenijama. Naše gorivo se stalno modernizuje, poboljšavaju se njegove bezbednosne parametre i ekonomska konkurentnost. Tokom preventivnog remonta možemo postići veću proizvodnju energije, čak i premašiti nominalnu snagu nuklearne elektrane", naveo je Lihačov.

Dodao je da "Rosatom" koristeći novu tehnologiju reciklira istrošeno nuklearno gorivo, stvarajući tako cirkularnu ekonomiju.

"Dakle, mi ne nudimo samo nuklearne elektrane. Mi nudimo celu filozofiju za nuklearnu energiju današnjeg i budućeg vremena", istakao je Lihačov.

Na pitanje šta bi preporučio Srbiji: gradnju tradicionalne nuklearne elektrane ili male modularne, Lihačov je rekao da je duboko ubeđen u to da će 21. vek biti vek električne energije navodeći da to nije povezano samo sa rastom potražnje kada je reč o domaćinstvima, industriji, već da je nagli porast potražnje vezan za elektromobilnost, sa razvojem digitalne tehnologije i veštačke inteligencije.

"To nije samo pretpostavka ili hipoteza; to je činjenica, potvrđena, na primer, u Belorusiji, gde je rad nuklearne elektrane - najnovije, najmodernije i najmoćnije u Evropi - dao izuzetne rezultate kako na polju ekonomije, tako i poljoprivrede, ali i energetskog snabdevanja domaćinstava. To znači da se moramo pripremiti za veću potražnju za električnom energijom", rekao je Lihačov.

On smatra da bi u Srbiji idealna opcija bila stvaranje kapaciteta od dva gigavata, odnosno dva reaktora od 1.000 megavata, koji bi, pre svega, bili samoodrživi i garantovali stabilno snabdevanje energijom. Kako je naveo, s druge strane, stvorili bi predvidljivo snabdevanje električnom energijom za period od više decenija, pa čak i za 100 godina.

"I ako bi se dogodilo da Srbija ima suficit električne energije. Vi imate toliko komšija koje imaju energetski deficit. Izvoz električne energije neće samo poboljšati održivost srpske privrede, nego i doneti priliv u srpski budžet", ukazao je Lihačov.

Govoreći o nuklearnoj energiji kao energiji budućnosti, Lihačov je rekao da u svim nuklearnim gradovima koje su izgradili u svetu veoma visok nivo odobravanja nuklearne energije.

"Ljudi žive u blizini nuklearnih elektrana, mnogi od njih rade u elektranama, i oni su očevici pouzdanosti ovih tehnologija. Vide da one ne samo da nisu opasne, već su i veoma ekološke. Usled toga, oni, naravno, odlučno odbacuju sve stereotipe i fobije. Aktivno podržavaju nuklearnu energiju", rekao je Lihačov.

Dodao je da bi, ako bi se analizirale sve tehnološke katastrofe koje su se dogodile u poslednjih 50 godina širom sveta u svim energetskim sektorima, po nanetoj šteti nuklearna energija bi zauzela jedno od poslednjih mesta.

Prema njegovim rečima, postoji mnogo spekulacija i mnogo strahova koji proizilaze iz neznanja, ali da se osnovni bezbednosni principi kada je reč o nuklearnoj energiji, poštuju daleko više nego kada su u pitanju mnogi drugi izvori električne energije.

Govoreći o projektima na kojima kompanija radi u svetu, Lihačov je rekao da ih je pre nekoliko meseci rukovodstvo Srbije zamolilo da razmotre mogućnost učešća srpskih kompanija u mađarskom projektu Pakš.

"Bili smo veoma optimistični po tom pitanju i podržavamo ga. Već su predstavnici šest srpskih kompanija bili u Mađarskoj. Stvari se zaista razvijaju u Mađarskoj, gde smo 5. februara zajedno sa ministrom spoljnih poslova, gospodinom Sijartom, održali prelepu ceremoniju postavljanja kamena temeljca, pa smo prešli na gradnju, i to punom parom", rekao je Lihačov.

Istakao je da učešće srpskih kompanija u mađarskom projektu donosi dve realne prednosti i da je na prvo mestu to korisno za Mađarsku jer su, kako je naveo, vešti profesionalni građevinari uvek traženi.

"A ovde postoji određena sličnost kulture i logistike što olakšava efikasniju realizaciju mađarskog projekta, upravo uz učešće Srbije. Međutim, mislim da je ovo važno za Srbiju, ne samo zbog zarade novca već i sa stanovišta sticanja iskustva u izgradnji nuklearnog objekta. Mislim da je veoma logično steći iskustvo u Mađarskoj ili nekoj drugoj trećoj zemlji pre nego što se započne ozbiljna izgradnja nuklearnih elektrana u Srbiji. Jednostavno je potrebno nabaviti odgovarajuće licence, steći veštine, imati ljude, obučiti ih, a zatim pristupiti projektu u Srbiji maksimalno profesionalno", rekao je Lihačov.

Naglasio je da će "Rosatom" učiniti sve što je moguće da privuče srpske kompanije u realizaciju projekata u trećim zemljama, ne samo u Mađarskoj već i u Uzbekistanu, Kazahstanu, Turskoj, Egiptu...

Na pitanje o razvoju Rosatoma uprkos geopolitičkim izazovima i ratnim sukobima, Lihačov je rekao da ta kompanija oseća pritiske i da je na čitav niz projekata "legao" teret sankcija, restrikcija, ograničenja u logistici i bankarstvu, ali da nijedan projekat nije zaustavljen. "Rosatom je organizacija koja je na svetu najbolje zaštićena od uticaja neprijateljskih sila.

Zato što 'Rosatom' ima sve nuklearne kompetencije: od istraživanja i dobijanja uranijuma do dekomisije postrojenja, i mi možemo sami da rešimo bilo koji problem", naveo je Lihačov.

Dodao je da kompanija ima međunarodne partnere koji, uprkos ograničenjima i sankcijama, zajedno savladavaju teške uslove prilikom sprovođenja projekata, kao i da "Rosatom" stvara međunarodne saveze i prima međunarodne dobavljače.

"Postoje i oni koji su nas izneverili, mi više nećemo sarađivati sa njima. Jedan takav primer je nemački Simens. Francuske kompanije, s druge strane, proširuju saradnju sa nama i mi smo na to veoma ponosni", naveo je Lihačov.

Kao najvažnije istakao je to što se "Rosatom" u velikoj meri oslanja na lokalnu industriju navodeći da već u početnpoj fazi desetine kompanija u zemljama Centralne Azije sarađuju sa ruskom kompanijom i žele da doprinesu energetskoj nezavisnosti i razvoju svojih zemalja.

"Oni tamo žele da zarade. Ovo su veliki finansijski projekti i profitabilni poslovi.. Jedan dinar uložen u nuklearnu elektranu generiše četiri dinara prihoda tokom njenog životnog ciklusa. To je otprilike 12.000-13.000 građevinskih radnika tokom izgradnje, to je tim od 5.000-6.000 ljudi tokom operativne faze nuklearne elektrane. Uprkos zapadnom pritisku, velika većina zemalja radi rame uz rame sa nama na rešavanju ovih problema", naveo je Lihačov.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.