Vlasnici velikih porodičnih kuća ubuduće neće biti tretirani na isti način kao vlasnici komercijalnih objekata. Prema predloženim izmenama Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kod kuća većih od 400 kvadratnih metara naknada bi se obračunavala samo na površinu iznad tog praga.
Tako bi, primera radi, vlasnik kuće od 450 kvadrata plaćao naknadu samo za 50 kvadratnih metara, a ne za čitav objekat.
Direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Đorđe Milić rekao je za Blic Biznis da je promena načina obračuna naknade jedna od najvažnijih izmena koje donosi novi predlog izmena propisa u okviru programa "Svoj na svome".
Pored toga, predložene su i izmene koje treba da pojednostave upis posebnih delova objekata, poput stanova i poslovnih prostora, kao i preciznije definišu kada se objekat smatra završenim u konstruktivnom smislu.
Za građane koji su već podneli prijave postoji još jedna važna informacija: ne treba samostalno da podnose novu dokumentaciju. Agencija će ih obavestiti ukoliko za njihov predmet bude potrebna dopuna.
Kako će se obračunavati naknada za kuće veće od 400 kvadrata?
Za stambene objekte površine do 400 kvadratnih metara naknada bi se i dalje obračunavala prema postojećim pravilima.
Međutim, kod kuća koje imaju više od 400 kvadrata, doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne bi se obračunavao na celu površinu objekta, već samo na deo koji prelazi 400 kvadratnih metara.
To praktično znači:
- kuća od 400 m² – nema obračuna doprinosa na površinu preko ovog praga;
- kuća od 450 m² – doprinos se obračunava na 50 m²;
- kuća od 500 m² – doprinos se obračunava na 100 m².
Visina samog doprinosa zavisi od pravila po kojima se on obračunava, dok se predloženim izmenama menja površina na koju se doprinos primenjuje.
„Stambeni objekti klase A, površine do 400 kvadratnih metara, jesu porodične kuće. Ideja je da ljudi koji u njima imaju svoja porodična domaćinstva budu maksimalno oslobođeni naknada u visini doprinosa, dok će se za razliku iznad 400 kvadrata plaćati doprinos“, objasnio je Milić.
Zašto se menja pravilo za velike kuće?
Kako je navedeno, praksa u primeni zakona pokazala je da je potrebno jasnije razlikovati porodičnu imovinu od objekata koji imaju komercijalnu namenu.
U obrazloženju Predloga zakona navodi se da se kuće veće od 400 kvadratnih metara, naročito u seoskim sredinama, često koriste kao višegeneracijski porodični objekti.
Takve kuće, kako se navodi, nisu nužno namenjene prodaji niti obavljanju privredne delatnosti, zbog čega je procenjeno da njihov tretman treba razlikovati od komercijalnih objekata.
„Ovaj zakon je usmeren na očuvanje porodične imovine i na to da ljudi koji su svojim radom obezbedili krov nad glavom mogu po pojednostavljenoj proceduri da ga upišu“, rekao je Milić.
Lakši upis stanova i poslovnih prostora
Druga važna promena odnosi se na evidentiranje posebnih delova objekta, odnosno stanova, poslovnih prostora i drugih funkcionalnih celina unutar zgrade.
Predloženim izmenama uvodi se specifikacija posebnih delova objekta, dok će izgled i sadržina skice biti preciznije definisani.
Cilj je da katastar na osnovu jasnog tehničkog crteža može nedvosmisleno da utvrdi:
- površinu svakog posebnog dela;
- strukturu stana;
- raspored prostorija;
- broj i vrstu posebnih delova;
- strukturu poslovnog prostora koji se sastoji iz više celina.
Na taj način trebalo bi da bude jednostavnije utvrditi da li je određeni stan, na primer, jednosoban, dvosoban ili trosoban, kao i kolika je njegova tačna površina.
Prema predloženim pravilima, elaborat geodetskih radova i skicu neevidentiranih posebnih delova moći će da izrađuju inženjeri arhitektonske, građevinske i geodetske struke.
Specifikaciju posebnih delova moći će da izrađuju inženjeri arhitektonske i građevinske struke.
Ukida se jedan korak u postupku
Izmenama se predviđa i ukidanje administrativnog koraka koji je do sada mogao da usporava postupak upisa.
Reč je o zabeležbi zabrane raspolaganja koja se upisivala pre plaćanja naknade.
Do sada je, nakon evidentiranja uplate, bilo potrebno naknadno podneti zahtev Republičkom geodetskom zavodu za brisanje te zabeležbe.
Prema novom predlogu, takva zabeležba više ne bi bila upisivana kao međukorak.
„Objekti za koje je naknada plaćena biće upisivani bez potrebe da se kasnije šalje poseban zahtev za njeno brisanje“, rekao je Milić.
Time bi, kako se očekuje, postupak trebalo da bude jednostavniji i efikasniji.
Kada se objekat smatra konstruktivno završenim?
Treća važna izmena odnosi se na objekte koji su završeni u konstruktivnom smislu, ali još nemaju unutrašnje instalacije, stolariju ili završenu fasadu.
Dosadašnja formulacija, prema Milićevim rečima, ostavljala je prostor za različita tumačenja. To je posebno moglo da predstavlja problem kada se stanje objekta utvrđivalo na osnovu snimaka sa zemlje ili aerofotografija.
Novim pravilima trebalo bi precizno da se utvrdi koji radovi moraju biti izvedeni da bi se objekat smatrao završenim u konstruktivnom smislu.
Time bi trebalo da se smanji mogućnost različitog tumačenja zakona u praksi.
Za završetak takvih objekata biće potreban i izveštaj o zatečenom stanju koji izrađuje ovlašćeno lice.
U njemu će biti utvrđeni vrsta i obim radova potrebnih za:
- stabilnost objekta;
- zaštitu od požara;
- bezbedno korišćenje;
- zaštitu života i zdravlja ljudi.
Već ste podneli prijavu? Ne šaljite novu dokumentaciju
Građani koji su već podneli prijavu u okviru postupka „Svoj na svome“ ne treba sada samostalno da pokreću novi postupak niti da unapred šalju dodatnu dokumentaciju.
Agencija će obraditi prijave koje su već predate i evidentirane u bazama podataka.
„Sve što je predato i evidentirano u bazama podataka, gde su podnosioci dobili zavodne i FOR brojeve, Agencija će obraditi. Blagovremeno ćemo obavestiti građane ukoliko bude potrebna dopuna dokumentacije“, rekao je Milić.
Građani će, kao i do sada, o narednim koracima moći da budu obavešteni SMS porukom, uključujući i informacije o mestu i načinu plaćanja naknade.
Ko bi mogao da mora da dopuni dokumentaciju?
Dopuna može biti potrebna ukoliko podnosilac prijave nije dostavio dokaz da pripada nekoj od kategorija koje su oslobođene plaćanja.
Kao primeri se navode:
- ratni veterani;
- osobe sa invaliditetom;
- samohrani roditelji;
- porodice sa troje ili više dece.
Zato građani koji su već dobili zavodni ili FOR broj ne bi trebalo da podnose novu prijavu samo zbog predloženih izmena. Ukoliko bude potrebno nešto dopuniti, Agencija će ih o tome obavestiti.
Šta će biti sa već započetim postupcima?
Predlogom izmena predviđeno je da se postupci koji ne budu završeni do stupanja novih odredaba na snagu okončaju prema novim pravilima.
Podzakonski akt za primenu zakona trebalo bi da bude donet u roku od 30 dana od stupanja izmena na snagu, dok bi u istom roku Republički geodetski zavod trebalo da uskladi svoja pravila.
Agencija najavljuje i obavezujuće uputstvo kako bi se obezbedilo da Agencija i službe katastra nepokretnosti zakon primenjuju na isti način.
Cilj je da se izbegne situacija u kojoj građani za iste ili slične slučajeve dobijaju različita tumačenja u zavisnosti od toga gde se njihov predmet rešava.
Upisuje se sve više objekata
Milić navodi da broj objekata čiji se upis približava završetku ide ka 300.000.
Očekivanje Agencije je da bi za približno šest meseci primene moglo biti upisano više objekata nego tokom prethodne tri decenije rešavanja problema bespravne gradnje.
Predložene izmene, prema njegovim rečima, pre svega imaju tehnički karakter i ne menjaju osnovnu nameru zakona – da se građanima omogući jednostavniji i efikasniji upis prava na nepokretnostima i da se ujednači postupanje nadležnih institucija.
Šta je najvažnije za građane?
Ukratko, predložene izmene donose nekoliko važnih promena:
1. Kuće veće od 400 m² – naknada bi se obračunavala samo na površinu iznad 400 kvadrata.
2. Stanovi i poslovni prostori – preciznije će se utvrđivati njihova površina i struktura.
3. Zabeležba zabrane raspolaganja – više ne bi trebalo da se upisuje kao međukorak koji se kasnije posebno briše.
4. Konstruktivno završeni objekti – preciznije će biti određeno šta je potrebno da objekat ispuni da bi se smatrao završenim u konstruktivnom smislu.
5. Već podnete prijave – građani ne treba samostalno da podnose novu dokumentaciju. Agencija će ih obavestiti ako je dopuna potrebna.
Važno: reč je o predloženim izmenama zakona, pa konačna pravila zavise od njihovog usvajanja i stupanja na snagu.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Komentari (0)