Jedan od odgovora, iako mnogima zvuči neobično, jeste gradnja slamom i prirodnim materijalima.
Upravo o tome govorili su stručnjaci objašnjavajući zbog čega se stara graditeljska znanja ponovo vraćaju u fokus.
Kuća od slame gradi se od proleća do leta
Graditelj prirodnih kuća Zoran Horvat javio se direktno sa gradilišta jedne kuće čiji će zidovi biti ispunjeni balama slame, a potom obloženi blatom.
Kako objašnjava, ukoliko investitor ima obezbeđena sredstva, kuća može da se završi za jednu građevinsku sezonu.
"Temelji i drvena konstrukcija rade se tokom proleća, krov se završava do kraja juna, a zatim dolazi nova slama koja se odmah ugrađuje. Važno je koristiti sveže, čvrsto presovane bale koje dolaze direktno sa njive."
Dodaje da je najveći izazov pronaći majstore koji poznaju stare tehnike rada sa slamom i blatom.
"Drvenu konstrukciju zna da napravi svaki dobar tesar, ali slamarenje i blatisanje su gotovo zaboravljeni zanati."
Mogu li kuće od slame da izdrže oluje i zemljotrese
Na pitanje koliko su ovakve kuće otporne na nevreme, Horvat tvrdi da se upravo njihova elastičnost pokazuje kao velika prednost.
"Kada se ugradi slama, nanese blato i postave ukrućenja, kuća postaje veoma stabilna. Zbog male mase mnogo bolje podnosi zemljotrese nego masivne betonske konstrukcije."
On ističe da nakon završetka zidova vetar praktično ne može da ugrozi objekat.
"Blato daje veliku težinu, slama nije izložena spoljnim uticajima i takva kuća je veoma čvrsta."
Koliko zapravo traje slama
Jedna od najvećih predrasuda jeste da je slama kratkog veka.
Horvat navodi da je njen najveći neprijatelj vlaga, dok u suvim uslovima može trajati izuzetno dugo.
"U egipatskim piramidama pronađena je slamka stara oko 3.500 godina. Ako nema vlage i požara, slama može da traje veoma dugo."
Zašto je slama odličan izolator
Profesor Dušan Ignjatović objasnio je da je upravo velika količina vazduha zarobljena u balama razlog zbog kog slama ima odlična termoizolaciona svojstva.
"Bale slame već svojom debljinom pružaju veoma dobru zaštitu od gubitaka toplote zimi i pregrevanja leti."
Dodaje da se danas slama više ne koristi samo u tradicionalnoj gradnji.
"Postoje industrijski proizvedeni paneli od slame koji se ugrađuju kao prefabrikovani elementi, pa ovaj materijal postaje deo savremene gradnje."
Nije dovoljno samo izabrati dobar materijal
Prema rečima stručnjaka, otpornost kuće na klimatske promene ne zavisi samo od zidova.
Važno je kako je projektovana cela zgrada, ali i kako je uređeno njeno okruženje.
"Moramo razmišljati o orijentaciji objekta, zasenčenju, zelenim površinama, prirodnom provetravanju i rasporedu naselja. Sve to utiče na temperaturu u kući."
Ljudi vekovima gradili kuće od lokalnih materijala i tako ih prilagođavali klimatskim uslovima.
"Metodom pokušaja i greške razvijali su tipove kuća koji su najbolje odgovarali određenom podneblju. Danas se širom zemlje grade gotovo identični objekti, iako klimatski uslovi nisu isti."
Šta zapravo čini kuću energetski efikasnom
Ignjatović objašnjava da nije presudna samo debljina zida.
Najvažnija je termička masa objekta i način na koji je zaštićena.
"Zimi ona čuva toplotu, leti hladnoću. Zato je važno koristiti kvalitetnu izolaciju, ali i sprečiti da sunčevo zračenje uopšte uđe u objekat."
Zbog toga zemlje poput Španije i Portugala decenijama koriste duboke senke, uske ulice, roletne i različite sisteme zasenčenja koji značajno smanjuju zagrevanje zgrada.
Gradovi su danas mnogo topliji nego ranije
Jedan od najvećih problema savremenih gradova jeste efekat urbanog toplotnog ostrva.
Beton, asfalt i drugi masivni materijali tokom dana akumuliraju ogromne količine toplote, koju potom ispuštaju tokom večeri i noći, piše Blic.
Zbog toga su temperature u urbanim sredinama često nekoliko stepeni više nego u prigradskim ili ruralnim područjima.
Stručnjaci ocenjuju da će upravo zbog sve češćih toplotnih talasa budućnost gradnje biti u kombinaciji prirodnih materijala, kvalitetne termoizolacije, zelenih površina i pametnog projektovanja objekata, a ne samo u izboru jednog građevinskog materijala.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)