Kapital u 21. veku sve više se usmerava ka tehnologijama koje mogu da promene način na koji ljudi žive i posluju. Investitori zato ne posmatraju samo trenutne prihode i dobit kompanija, već procenjuju njihov potencijal, broj korisnika, tehnologiju i mesto koje bi mogle da zauzmu u budućnosti.
U okviru panela Budućnost tržišta kapitala u Srbiji, koji će se baviti pitanjem većeg učešća građana na tržištu kapitala, privlačenja kvalitetnih emitenata, doprinosa fondova razvoju berze i
mogućnosti da Srbija postane regionalni investicioni centar, govoriće Vladimir Lučić, generalni direktor Telekoma Srbija.
On je ranije, govoreći o značaju „Kapitala u pokretu“pričao i o tome šta se danas nalazi na radaru investitora. Prema njegovim rečima, kapital novog doba pre svega finansira budućnost, dok veštačka inteligencija dodatno ubrzava promene i potpuno menja način na koji se procenjuje vrednost kompanija.
Investitori ulažu u budućnost
Lučić je istakao da se svet za samo nekoliko decenija promenio do te mere da je mlađim generacijama danas teško objasniti kako se nekada živelo bez interneta i mobilnih telefona.
„Kada govorimo o kapitalu u 21. veku, dosta investitora, bar onih koje ja pratim, investira u budućnost. Dakle, 21. vek jeste specifičan po tome što se tehnološka budućnost veoma menja. Sredinom devedesetih skoro da nisu postojali internet i mobilna telefonija u obliku u kojem ih danas poznajemo, a sada je teško objasniti novoj generaciji da smo mi živeli bez toga i funkcionisali“, rekao je Lučić.
Sledeću veliku promenu, prema njegovim rečima, donosi veštačka inteligencija.
„Sada dolazi vreme veštačke inteligencije i svet se dramatično dodatno menja. To treba razumeti. Nekako mi deluje da ponekad, pogotovo stariji ekonomisti, ne razumeju svet koji dolazi“, ocenio je Lučić.
Startap bez velikih prihoda prodat za 39 miliona evra
Kao primer novih modela vrednovanja naveo je domaći startap koji je, prema informacijama koje je dobio od kolege iz kompanije Deloitte, prodat za 39 miliona evra, iako je imao prihod manji od milion evra.
„Skoro mi je pričao jedan kolega iz Deloittea da je jedan naš startap prodat za 39 miliona evra, iako nije imao prihod ni milion evra. Te multiple po kojima se sada vrednuju neke digitalne kompanije, samo na osnovu osećaja nekog velikog digitalnog igrača da mu ta kockica treba za budućnost, standardni ekonomski pogledi ne mogu da razumeju“, rekao je Lučić.
To znači da kupac ne plaća samo postojeće poslovanje, već tehnologiju, znanje, tim, bazu korisnika i mogućnost da kupljena kompanija postane važan deo njegovog budućeg razvoja.
Zašto je WhatsApp vredeo milijarde bez velikih prihoda
Lučić je kao jedan od najpoznatijih primera naveo kupovinu aplikacije WhatsApp. Facebook, danas Meta, dogovorio je akviziciju 2014. godine za oko 19 milijardi dolara, iako WhatsApp u tom trenutku nije imao poslovne rezultate koji bi, prema tradicionalnim ekonomskim kriterijumima, opravdali takvu cenu.
„Na kraju je i WhatsApp kupljen za više od 15 milijardi dolara u vremenu kada nije ni pravio prihod, ali je imao milijardu digitalnih korisnika“, rekao je Lučić.
Njegova poruka je da broj korisnika, njihova povezanost sa platformom i mogućnost buduće monetizacije mogu da budu vredniji od trenutne dobiti.
„Treba razumeti da kapital novog doba vrednuje budućnost, da je kapital svestan promena koje donose tehnološke kompanije i veštačka inteligencija. Zato tehnološke kompanije mnogostruko više vrede od standardnih kompanija, bez obzira na uobičajene parametre“, istakao je Lučić.
Tradicionalni pokazatelji više nisu dovoljni
Klasični ekonomski modeli vrednovanja uglavnom se oslanjaju na prihode, profit, novčane tokove, imovinu i zaduženost kompanije. Kod tehnoloških kompanija, međutim, investitori sve više posmatraju i brzinu rasta, podatke kojima kompanija raspolaže, inovacije, intelektualnu svojinu, mrežu korisnika i potencijal proizvoda.
Lučić smatra da se upravo tu pojavljuje nesporazum između tradicionalnih ekonomskih pogleda i savremenog tržišta kapitala.
„Skoro sam čitao na internetu analizu jednog ekonomiste koji skoro pa kritikuje Apple, Amazon i pet najvećih kompanija, među kojima su Google i Oracle, jer će, kada se sve saberu, sledeće godine početi da posluju sa negativnim cash flowom. Za standardne ekonomiste to je katastrofa“, rekao je Lučić.
Ipak, kako je objasnio, negativan novčani tok ne mora automatski da znači da je poslovanje kompanije loše, posebno kada je posledica velikih ulaganja.
Veštačka inteligencija menja pravila investiranja
Veštačka inteligencija dodatno menja kriterijume na osnovu kojih investitori donose odluke. Kapital se sve više usmerava ka kompanijama koje razvijaju AI modele, čipove, centre podataka, softverska rešenja, automatizaciju i proizvode zasnovane na velikim količinama podataka.
Zbog toga kompanija koja danas nema veliku dobit može da dobije izuzetno visoku procenu vrednosti ukoliko investitori veruju da poseduje tehnologiju koja će biti važna u narednim godinama.
Glavna poruka Vladimira Lučića jeste da investitori u 21. veku ne kupuju samo ono što kompanija ima danas. Oni kupuju deo budućnosti za koju veruju da će ta kompanija uspeti da izgradi.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Komentari (0)