Čak i na temperaturama od oko -30 °C, mogle su ostati prijatno tople danima, što je tema videa koji upoređuje tradicionalnu gradnju sa današnjim energetski efikasnim kućama.
Prema rečima autora videa, tajna nije bila u stalnom zagrevanju prostora, već u načinu na koji su stare kolibe skladištile toplotu.
Opisane su kao svojevrsne "toplotne baterije", a njihova efikasnost se zasnivala na kombinaciji velike termalne mase, veoma dobre nepropusnosti vazduha i sistema grejanja koji je skladištio toplotu u samoj strukturi zgrade, a ne samo u vazduhu. Jedan od najzanimljivijih delova videa je eksperiment u kome se poredi moderna, visoko izolovana montažna kuća i rekonstruisana srednjovekovna brvnara.
Obe su zagrejane na približno 20 °C, a zatim je grejanje isključeno dok je spoljna temperatura bila oko -22 °C.
Moderna kuća se približila temperaturama smrzavanja za samo nekoliko sati, dok je brvnara uspela da ostane iznad nule skoro tri dana.
Autori iz ovoga zaključuju da sama vrednost toplotne izolacije, ili takozvana R-vrednost, nije jedini faktor koji određuje koliko dobro će zgrada zadržati toplotu.
Važna je i količina toplotne mase i nivo hermetičnosti zgrade.
Tri glavna razloga zašto su stare brvnare dobro zadržavale toplotu
Prvi važan element bila je visoka toplotna masa. Gusti materijal napravljen od spororastućeg drveta mogao je da akumulira veliku količinu toplote, a zatim je postepeno oslobađa.
Drugi je bila njegova izuzetna nepropusnost za vazduh. Precizno izrađeni spojevi stolarije dodatno su bili zaptiveni mahovinom i glinom, što je smanjivalo mogućnost prodiranja hladnog vazduha u unutrašnjost. Treći faktor bio je način grejanja.
Umesto stalnog zagrevanja vazduha, korišćene su velike peći od cigle ili kamena, koje bi se kratko vreme snažno zagrevale. Nakon toga bi satima zračile uskladištenu toplotu, prema rečima autora videa, čak 12 do 18 sati. Važnu ulogu je igrao i sam raspored prostora.
Tradicionalne kolibe su često imale manje, odvojene prostorije i niže plafone, pa je za njihovo grejanje bilo potrebno manje energije.
Debeli drveni podovi su dodatno izolovani piljevinom ili mahovinom, dok su kuće često građene na kamenim stubovima. Na taj način je smanjen direktan kontakt zgrade sa hladnim tlom i pojavili su se takozvani toplotni mostovi. Još jedan princip je bila svojevrsna podela kuće na toplije i hladnije zone.
Glavne dnevne sobe su održavane toplim, dok su spavaće sobe mogle ostati primetno hladnije. Stoga su se za spavanje koristila debela ćebad, što je dodatno smanjivalo količinu energije potrebne za grejanje cele zgrade.
Šta se promenilo u savremenoj gradnji?
Razvojem jeftinije energije i novih građevinskih tehnologija, lake drvene konstrukcije, staklena vuna, parobarijere i sistemi prisilne cirkulacije vazduha dobili su prioritet. Ovaj način gradnje je omogućio bržu i jeftiniju gradnju, ali je istovremeno doveo do zgrada sa manjom toplotnom masom.
Autori videa takođe upozoravaju na problem brojnih mogućih mesta kroz koja vazduh može proći, kao i na veliku zavisnost modernih kuća od stalnog rada sistema grejanja, struje ili goriva. To znači da čak i kuća koja formalno ispunjava propisane standarde izolacije može veoma brzo izgubiti toplotu ako dođe do nestanka struje ili kvara sistema grejanja.
Da li se stari principi i danas mogu primeniti?
Autori smatraju da se neki od ovih principa mogu ugraditi i u modernu gradnju. Kao jedno od rešenja navode veću upotrebu punog drveta ili kamena u enterijeru, kvalitetno zaptivanje svih spojeva i detaljno ispitivanje nepropusnosti vazduha.
Pominju se i sistemi grejanja na radijantno ili zidano grejanje, kao i kompaktniji rasporedi prostora koji imaju manje velikih otvorenih prostora i visoke plafone. Prema rečima autora, treba razmišljati i o ukupnim troškovima zgrade tokom celog njenog životnog ciklusa, a ne samo o troškovima izgradnje., piše Dnevno.hr
Priča o starim skandinavskim kolibama stoga postavlja pitanje koliko na energetsku efikasnost utiče sama izolacija, a koliko način na koji je cela kuća projektovana, izgrađena i grejana.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)