Srbija se našla na vrhu evropskog poređenja rasta realnih zarada, prema podacima prikazanim na grafikonu koji se poziva na Eurostat. U periodu od juna 2025. do juna 2026. godine realne plate u Srbiji porasle su 9,8 odsto, što znači da je rast zarada, kada se uračuna inflacija, bio gotovo dvocifren.
Podatak posebno privlači pažnju jer se ne posmatra samo nominalni rast plata, već promena zarada nakon što se u obračun uključi inflacija.
Srbija je na grafikonu ubedljivo ispred Mađarske, gde je rast realnih zarada iznosio 5,8 odsto. Bugarska i Hrvatska zabeležile su po 4,7 odsto, dok su Češka i Estonija bile na 4,5 odsto.
Litvanija je imala rast od 4,2 odsto, Slovenija 3,2, Portugal 2,3, a Švedska 2,1 odsto. U Norveškoj je realni rast zarada iznosio 2 odsto, u Danskoj 1,9, a u Poljskoj 1,7 odsto.
Na drugom kraju liste nalaze se zemlje u kojima je zabeležen pad realnih zarada. Najveći pad prikazan je u Rumuniji, od 7,4 odsto. Slede Luksemburg sa 1,9 odsto minusa, Italija sa 0,9 i Slovačka sa 0,8 odsto. Kipar je zabeležio pad od 0,2 odsto.
Na nivou Evropske unije, prema istom prikazu, realne zarade porasle su svega 0,3 odsto.
Srbija daleko ispred zemalja regiona
Podaci posebno izdvajaju razliku između Srbije i drugih zemalja centralne i jugoistočne Evrope.
Mađarska je na 5,8 odsto, Bugarska i Hrvatska na 4,7, a Slovenija na 3,2 odsto. Rumunija je, nasuprot tome, završila u negativnom delu grafikona sa padom od 7,4 odsto.
Razlike između država su velike, što pokazuje da se zarade u Evropi nisu kretale istim tempom tokom posmatranog perioda.
Eurostatovi podaci pokazuju različitu dinamiku
Zvanični podaci Eurostata pokazuju da se kretanje zarada i troškova rada širom Evrope razlikuje od zemlje do zemlje. U drugom kvartalu 2026. troškovi rada po satu u Evropskoj uniji porasli su 3,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok su među državama članicama zabeležene značajne razlike u dinamici rasta.
Istovremeno, godišnja inflacija u Evropskoj uniji u junu 2026. iznosila je 2,9 odsto, prema Eurostatu, uz velike razlike između pojedinačnih država.
Zbog toga se podaci o rastu zarada i inflaciji posmatraju zajedno kada se analiziraju realne zarade.
Brojka koja izdvaja Srbiju
Kada se pogleda celo poređenje, 9,8 odsto realnog rasta zarada u Srbiji predstavlja znatno viši rezultat od 0,3 odsto, koliko je prikazano za Evropsku uniju.
Iza Srbije slede Mađarska, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija i Litvanija, dok se na drugom kraju liste nalaze zemlje sa negativnim rastom realnih zarada.
Prema grafikonu koji je poslužio kao osnova za poređenje, Srbija je u periodu od juna 2025. do juna 2026. zabeležila najveći rast realnih zarada među prikazanim evropskim zemljama.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)