Dvadeset hiljada evra više nije dovoljno za kupovinu prosečnog stana u većem gradu, ali predstavlja ozbiljan kapital za ulaganje. Sa tim novcem moguće je kupiti manju nekretninu u pojedinim delovima Srbije, dati učešće za stan, oročiti novac u banci ili ga rasporediti u različite vrste investicija.
Koja opcija je najbolja zavisi pre svega od toga da li je cilj siguran prihod, rast vrednosti novca ili kombinacija ta dva.
Šta može da se kupi za 20.000 evra?
Cene nekretnina značajno se razlikuju od grada do grada. Prema podacima za jul 2026, prosečna tražena cena stambenih nekretnina u Srbiji iznosila je oko 2.477 evra po kvadratnom metru, dok je u Beogradu bila oko 3.293 evra. U Vojvodini je prosečna tražena cena bila oko 2.227 evra po kvadratu.
To znači da 20.000 evra u proseku nije dovoljno za veliki stan u većem gradu, ali može predstavljati:
- učešće za kupovinu stana,
- kapital za kupovinu manje kuće ili stana u jeftinijoj sredini,
- novac za kupovinu placa,
- početni kapital za renoviranje i preprodaju nekretnine,
- osnovu za kupovinu nekretnine koja bi se kasnije izdavala.
Kod jeftinijih kuća i stanova van najvećih gradova mogućnosti su znatno veće, ali niska cena sama po sebi ne znači da je nekretnina dobra investicija.
Oročena štednja: najmanji rizik, ali i ograničen prihod
Jedna od najjednostavnijih opcija jeste oročavanje novca u banci.
Aktuelne ponude pokazuju da se kamate na štednju u evrima razlikuju od banke do banke. Na primer, jedna banka trenutno za oročenje od 20.000 evra na 12 meseci navodi nominalnu kamatu od 2,50 odsto. Bruto kamata iznosi 500 evra, dok je nakon poreza od 15 odsto iznos kamate 425 evra.
Drugim rečima, 20.000 evra bi nakon godinu dana, prema tom konkretnom primeru, poraslo na 20.425 evra.
Prednost je jednostavnost i relativno nizak rizik. Mana je što prihod nije naročito veliki, posebno ako se uzme u obzir inflacija i činjenica da novac ostaje praktično nepromenjen po kupovnoj moći ako cene rastu brže od prinosa.
Kupovina stana za izdavanje
Druga opcija je kupovina nekretnine koja bi donosila prihod od kirije.
Međutim, sa 20.000 evra najčešće nije moguće kupiti prosečan stan u većem gradu bez dodatnog novca ili kredita.
Zato se ovaj kapital može koristiti kao učešće za stambeni kredit.
Na primer, 20.000 evra predstavlja 20 odsto od cene nekretnine od 100.000 evra. Ako banka odobri kredit pod odgovarajućim uslovima, ostatak se finansira pozajmicom.
Kod ove strategije prihod od izdavanja može pokrivati deo ili većinu mesečne rate, ali postoje i dodatni troškovi – porezi, održavanje, osiguranje, periodi kada je stan prazan i eventualne popravke.
Zbog toga se ne treba voditi samo razlikom između kirije i rate kredita.
Kupovina jeftinije kuće ili stana
Sa 20.000 evra moguće je tražiti nekretninu u manjim gradovima i ruralnim sredinama.
Takve nekretnine mogu biti znatno jeftinije od onih u Beogradu, Novom Sadu ili drugim većim centrima.
Međutim, kod ovakvih kupovina posebnu pažnju treba obratiti na dokumentaciju, stanje objekta, priključke, lokaciju i mogućnost kasnije prodaje ili izdavanja.
Kuća od 20.000 evra koja zahteva još 15.000 ili 20.000 evra ulaganja više nije investicija od 20.000 evra.
Državne obveznice i drugi konzervativniji oblici ulaganja
Novac se može rasporediti i između različitih finansijskih instrumenata.
Državne obveznice predstavljaju jednu od mogućnosti za investitore koji žele predvidljiviji prinos, dok investicioni fondovi i berzanski instrumenti mogu ponuditi veći potencijal rasta, ali uz veći rizik.
Kod ulaganja u fondove i akcije nema garantovanog prinosa. Vrednost ulaganja može i da raste i da pada, pa ovaj pristup više odgovara novcu koji nije potreban u kratkom roku.
A šta ako se 20.000 evra podeli?
Umesto ulaganja celog iznosa u samo jednu opciju, deo novca može ostati kao rezerva, dok se ostatak ulaže.
Jedan hipotetički primer mogao bi da izgleda ovako:
10.000 evra – oročena štednja ili drugi konzervativniji oblik ulaganja
5.000 evra – dugoročna investicija sa većim potencijalom prinosa
5.000 evra – gotovinska rezerva za nepredviđene troškove ili buduću kupovinu
Prednost ovakvog pristupa je što sav kapital nije izložen jednom riziku.
Gde je najveći prihod?
Ne postoji ulaganje koje istovremeno garantuje visok prihod, potpunu sigurnost i potpunu likvidnost.
Štednja je jednostavna i relativno sigurna, ali je prinos ograničen.
Nekretnina može donositi prihod od kirije i potencijalno povećati vrednost, ali zahteva veći kapital i nosi troškove održavanja.
Berzanska ulaganja imaju veći potencijal dugoročnog rasta, ali kratkoročno mogu značajno oscilirati.
Zato „najveći prihod“ nije isto što i „najbolja investicija“. Najbolji izbor zavisi od toga koliko dugo novac može da bude uložen, koliko rizika investitor može da podnese i da li mu je potreban redovan prihod.
20.000 evra ne treba posmatrati samo kao novac za potrošnju
Dvadeset hiljada evra može predstavljati početak ozbiljnijeg finansijskog plana.
Za nekoga će najbolja opcija biti sigurnija štednja, za drugog učešće za stan, dok će treći deo novca rasporediti na više različitih ulaganja.
Ključna razlika je u tome što kupovina automobila ili druge robe uglavnom predstavlja trošak, dok pravilno odabrana investicija može da stvara prihod ili dugoročno povećava vrednost kapitala.
Pre konačne odluke potrebno je uporediti očekivani prinos, poreze, troškove, rizik i dostupnost novca. Posebno kod nekretnina i kredita, računica treba da obuhvati sve troškove, a ne samo početnu cenu ili mesečnu ratu.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)