Seoski turizam poslednjih godina postaje sve popularniji, a među domaćinima su često upravo stariji ljudi koji su odlučili da svoje tradicionalne kuće i imanja pretvore u mesto za odmor.
Njihov posao nije klasičan turizam. Gosti kod njih ne dolaze samo zbog kreveta i krova nad glavom, već zbog mira, prirode, domaće hrane i osećaja da su pobegli od gradske gužve.
Od porodične kuće do turističkog smeštaja
Mnoge porodice u Srbiji imaju stare kuće na selu koje su godinama bile prazne ili su se koristile samo tokom vikenda i praznika.
Umesto da ih prodaju ili ostave da propadaju, pojedini vlasnici počeli su da ih sređuju i nude turistima.
Tako su nastala mala seoska domaćinstva u kojima gosti mogu da provedu nekoliko dana okruženi prirodom, a domaćini da ostvare dodatni prihod.
Posebno su tražena mesta u kojima posetioci mogu da iskuse nešto što u gradu nemaju - dvorište, voćnjak, baštu, domaće proizvode, pogled na planinu ili reku i potpun mir.
Posao nije lak, ali gosti se vraćaju
Iako na prvi pogled deluje kao jednostavan način zarade, izdavanje smeštaja zahteva mnogo rada.
Domaćini moraju da održavaju kuću, pripreme smeštaj za nove goste, vode računa o dvorištu, odgovaraju na poruke i često pripremaju hranu ili druge sadržaje.
Za ljude koji su decenijama živeli na selu, međutim, veliki deo toga nije nov posao.
Ono što su nekada radili za svoju porodicu danas mogu da ponude turistima.
Upravo zato stariji domaćini često imaju jednu veliku prednost - znaju kako da gostu pruže ono zbog čega je i došao.
Turisti sve više traže upravo ono što grad nema
Savremeni turisti sve češće traže autentično iskustvo.
Umesto velikih hotela i prometnih centara, biraju kuće u prirodi, vikendice, etno-sela i seoska domaćinstva.
Takav odmor posebno odgovara porodicama sa decom, parovima i ljudima koji žele nekoliko dana potpunog mira.
Za mnoge je najveći luksuz upravo to što ujutru mogu da popiju kafu u dvorištu, prošetaju kroz voćnjak ili provedu dan bez gradske buke.
Stariji domaćini postaju deo nove turističke ponude
Razvoj seoskog turizma tako je otvorio mogućnost i za ljude koji su ranije teško mogli da zamisle dodatni izvor prihoda.
Njihova imanja, koja su nekada bila deo svakodnevnog života, sada mogu da postanu turistička atrakcija.
Gostima su zanimljivi stari predmeti, tradicionalna arhitektura, domaća kuhinja, bašte i način života koji je mlađim generacijama sve manje poznat.
Upravo ta autentičnost često je ono zbog čega se turisti vraćaju.
Od odmora do dodatne zarade
Za vlasnike seoskih domaćinstava ovaj posao može da bude mnogo više od povremenog izdavanja sobe.
Tokom letnje sezone, vikendi i praznici mogu biti posebno traženi, dok pojedina domaćinstva goste primaju tokom gotovo cele godine.
Tako ljudi koji su već prešli 60. godinu mogu da nastave da budu aktivni, upoznaju nove ljude i istovremeno ostvare dodatni prihod.
A ono što je možda najzanimljivije jeste da im za početak često nije potrebno veliko ulaganje u potpuno novi biznis.
Dovoljno je da ono što već imaju – kuću, dvorište, prirodu i domaćinsko iskustvo - pretvore u ponudu koju će turisti želeti da plate.
U vremenu kada ljudi sve više tragaju za mirom, upravo ono što je nekada izgledalo obično postaje luksuz.
Koliko se može zaraditi od jedne kuće?
Cene seoskog smeštaja veoma se razlikuju i zavise od lokacije, opremljenosti i broja gostiju. Dok se jednostavnije kuće mogu iznajmiti već za oko 15 evra po danu, bolje opremljeni objekti sa bazenom, velikim dvorištem i dodatnim sadržajima dostižu i 80 do 120 evra po noćenju.
Na atraktivnijim lokacijama cene mogu biti i znatno više. Na Fruškoj gori, na primer, jedna kuća za odmor tokom leta 2026. košta 150 evra po noći za do četiri osobe, dok je za do osam gostiju cena 250 evra.
To znači da vlasnik kuće koja se izdaje za 80 evra, ako uspe da je popuni 15 noći tokom meseca, može da ostvari oko 1.200 evra prihoda pre troškova održavanja, poreza, provizija i drugih izdataka.
Kod skupljih objekata računica može biti još zanimljivija. Kuća koja se izdaje po 150 evra i bude zauzeta 15 noći donosi 2.250 evra prihoda mesečno, dok bi 20 noćenja donelo oko 3.000 evra.
Naravno, to nije čista zarada - od tog novca treba platiti održavanje, čišćenje, račune, poreze i eventualne provizije platformama za rezervacije. Ipak, za vlasnike kuća koje bi inače veliki deo godine bile prazne, turističko izdavanje može predstavljati veoma zanimljiv dodatni prihod.
Upravo zato se posao sve češće pretvara u porodični biznis: stariji domaćini brinu o gostima i domaćinstvu, dok mlađi članovi porodice često pomažu oko rezervacija, oglašavanja i komunikacije sa turistima.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)