Na društvenim mrežama i forumima turisti sve otvorenije komentarišu koliko danas košta letovanje na hrvatskoj obali, a posebno ih pogađa ono što dobijaju za novac koji plaćaju.

Na Reditu se mogu pronaći brojne rasprave turista koji tvrde da su ih cene u Hrvatskoj iznenadile i da je razlika u odnosu na druge mediteranske destinacije postala prevelika.

Jedna od najnovijih rasprava pokrenuta je upravo zbog utiska da je Hrvatska postala preskupa za ono što nudi. Turista koji je tokom putovanja obišao više evropskih zemalja naveo je da je u Hrvatskoj plaćao znatno više za hranu i smeštaj nego što je očekivao, uz ocenu da kvalitet nije pratio cenu.

Slična iskustva pojavljuju se i među turistima koji su se ove godine vratili u Hrvatsku nakon nekoliko godina pauze. Jedan posetilac Pule napisao je da su ga iznenadile cene hrane, goriva i restorana, navodeći da su pojedini troškovi postali slični onima u Austriji.

"Ćevapi nisu luksuz samo zato što koštaju 25 evra"

Ono što je posebno privuklo pažnju jeste otvoreno pismo nemačkog turiste koji već 18 godina dolazi na Brač, gde je u međuvremenu kupio i kuću.

On je kritikovao promene u hrvatskom turizmu i poručio da se Hrvatska ne može pretvarati da je luksuzna destinacija samo zato što su cene porasle.

"Ćevapčići ne postaju luksuzno jelo samo zato što koštaju 25 evra“, njegova je poruka, objavljena u tekstu o problemima hrvatskog turizma.

Dodao je i da konoba ne postaje luksuzni restoran samo zato što večera košta 100 evra po osobi.

Njegova kritika zapravo pogađa ono o čemu turisti sve češće raspravljaju - nije problem samo u tome što je Hrvatska skupa, već u pitanju odnosa cene i kvaliteta.

Turisti porede Hrvatsku sa Italijom, Grčkom i Bosnom

U Redit raspravama posebno se vidi da turisti više ne posmatraju Hrvatsku izolovano. Cene se porede sa Italijom, Grčkom, Bosnom i drugim evropskim destinacijama.

Jedan turista naveo je da je nakon boravka u Bosni i Crnoj Gori bio šokiran računom u Hrvatskoj, tvrdeći da je za određene obroke plaćao gotovo dvostruko više. Drugi korisnici, međutim, upozoravaju da se i u Hrvatskoj mogu pronaći pristupačnija mesta, ali da turista mora dobro da bira gde će jesti.

U jednoj od rasprava na Reditu posebno se ističe upravo taj problem: 25 evra samo po sebi nije nužno ogromna cena za kvalitetan obrok, ali postaje problem kada se isti iznos traži za prosečno ili industrijsko jelo.

Turisti se žale i na druge troškove. U pojedinim komentarima pominju se skupe pice, pića, smeštaj i ulaznice za atrakcije. Jedan turista je, na primer, naveo da je za picu na Hvaru plaćao između 17 i 24 evra, dok je za pojedina jela od ribe cena išla i do 52 evra.

Problem više nije samo "skupo je"

Upravo tu se krije najveći problem za hrvatski turizam.

Turista može da prihvati visoku cenu ako za nju dobije vrhunsko iskustvo. Međutim, kada počne da poredi račun sa onim što je dobio na stolu, a zatim istu računicu napravi za smeštaj, parking, plažu, piće i izlete, letovanje može početi da mu deluje kao loša vrednost za novac.

To se vidi i u komentarima turista koji navode da su zbog visokih cena počeli više da kupuju namirnice i spremaju hranu u apartmanima, umesto da svakog dana jedu u restoranima.

Istovremeno, ni domaći stanovnici nisu zadovoljni ovakvim trendom. Na hrvatskom Reditu jedan korisnik je napisao da od masovnog turizma građani često imaju više gužve i više cene, dok korist nije uvek podjednako vidljiva svima.

Hrvatska mora da odluči šta zapravo prodaje

Poruka turista nije nužno da Hrvatska treba da bude jeftina.

Naprotiv, mnogi su spremni da plate više za dobru hranu, kvalitetan smeštaj, odličnu uslugu i autentično iskustvo. Problem nastaje kada se visoka cena predstavi kao dokaz luksuza.

A upravo je to suština poruke nemačkog gosta sa Brača: Hrvatska je za njega bila privlačna upravo zato što nije pokušavala da bude nova Azurna obala.

Turisti koji dolaze na Jadran očekuju more, prirodu, dobru hranu i atmosferu. Ako za to plate više nego ranije, očekuju i da dobiju više.

Zato rečenica o ćevapima od 25 evra nije samo komentar o jednom obroku. Ona je postala simbol šireg pitanja koje se sve češće postavlja: da li je hrvatski turizam uspeo da podigne cene brže nego što je podigao kvalitet usluge?

Od odgovora na to pitanje moglo bi da zavisi i koliko će se današnji gosti vratiti narednog leta.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.