Evro dobija novo vizuelno ruho. Prepoznatljivi motivi umesto dosadašnjih apstraktnih prikaza, unapređene bezbednosne karakteristike i dizajn koji bi trebalo da bude bliži građanima - to su glavne karakteristike budućih novčanica.
ECB je u julu predstavila predloge za nove novčanice, čiji dizajn predstavlja vidljiv raskid sa sadašnjim izgledom novca koji je u opticaju. Reč je o prvoj sveobuhvatnoj vizuelnoj promeni novčanica evra od njihovog uvođenja.
"U toku je prva potpuna vizuelna promena novčanica evra, sa novim temama, motivima i dizajnom, sa ciljem da buduće novčanice još više približimo Evropljanima", rekla je Doris Schneeberger, direktorka ECB za novčanice, za Euronews.
Među predlozima koji su ušli u završni izbor izdvojile su se dve glavne teme: evropska kultura i bogatstvo prirode.
U okviru prve opcije, ECB predlaže da na novčanicama budu prikazane ličnosti koje su ostavile trag u istoriji umetnosti, muzike, nauke i književnosti. Druga opcija fokusira se na prirodu, odnosno na reke i ptice.
ECB je pokrenula javnu anketu kako bi građani mogli da izaberu konačnu temu novih novčanica. Ipak, do njihovog stvarnog ulaska u opticaj proći će još nekoliko godina. Prema izvoru iz bankarskog sektora koji je razgovarao sa Euronewsom, nove novčanice mogle bi da se pojave u opticaju najkasnije oko 2029. godine.
Schneeberger je navela da je u anketi već učestvovalo "milioni Evropljana". Konačna odluka o pobedničkoj temi očekuje se u decembru 2026. godine.
Hoće li gotovina nestati?
"Niko ne bi renovirao kuću za koju se planira da će uskoro biti srušena", rekla je Schneeberger, povlačeći paralelu sa novim dizajnom novčanica.
Kako bezgotovinsko plaćanje sve više dobija na značaju, ECB želi da ojača ulogu novčanica kao glavnog oblika „javnog novca“ dostupnog građanima.
Javni novac predstavlja novac koji izdaje centralna banka. U njega spadaju fizička gotovina, odnosno novčanice i kovanice dostupne građanima, kao i rezerve komercijalnih banaka koje se drže kod centralne banke. Smatra se „javnim“ jer ga stvara i podržava javna institucija.
Privatni novac stvaraju komercijalne banke i on se uglavnom nalazi u obliku depozita na tekućim i štednim računima. Upravo taj novac čini najveći deo sredstava koja se koriste u svakodnevnim transakcijama, poput bankovnih transfera i plaćanja karticama.
Istovremeno, ECB radi na uvođenju digitalnog evra, novog elektronskog oblika javnog novca koji bi potencijalno mogao da bude dostupan od 2029. godine. Centralna banka time želi da se suprotstavi tvrdnjama da će digitalni evro dovesti do nestanka gotovine.
"Posvećeni smo tome da plaćanje javnim novcem uvek bude moguće, bilo gotovinom ili digitalnim evrom. Digitalni evro bi dopunio gotovinu, a ne zamenio je. Svi Evropljani će i dalje imati slobodu izbora načina plaćanja - gotovinom, digitalnim evrom ili nekim drugim sredstvom", rekla je Schneeberger za Euronews.
Samo jedna velika promena do sada
Novčanice evra menjane su samo jednom od nastanka zajedničke valute, pri čemu je njihov osnovni vizuelni koncept uglavnom ostao isti.
"Od prvog izdavanja 2002. godine, tema koju predstavljaju novčanice evra bila je 'Doba i stilovi', simbolizovana prozorima, vratima i mostovima. Iako su dobile osvežen izgled kroz seriju 'Evropa', koja je prvi put uvedena između 2013. i 2019. godine, ukupni vizuelni pristup ostao je sličan", objasnila je Schneeberger.
Na sadašnjim novčanicama evra prikazani su apstraktni arhitektonski motivi, odnosno građevine koje zapravo ne postoje. Cilj novog dizajna je da se od toga odustane i da se uvedu motivi sa kojima bi Evropljani različitih generacija mogli lakše da se identifikuju.
"Sa predloženim dizajnom sada imamo priliku da novčanice učinimo prepoznatljivijim i bližim ljudima, tako što ćemo prikazati stvarne ljude, stvarne ptice i stvarne građevine", zaključila je direktorka ECB za novčanice.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)