Šta je zapravo elektronski novac - NBS objasnila razliku koju mnogi ne znaju

On je u video rubrici "Korisno je da znate", objavljenoj na sajtu NBS rekao da prema Zakonu o platnim uslugama, elektronski novac predstavlja elektronski pohranjenu novčanu vrednost koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu, izdaje se nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je lice koje nije njegov izdavalac.

"Elektronski novac omogućava kupoprodaju robe i usluga putem interneta, u kratkom roku i s bilo koje lokacije. Pored plaćanja proizvoda i usluga, moguće je vršiti i prenos elektronskog novca između lica koja ga poseduju", naveo je on.

Istakao je da je važno napraviti razliku između elektronskog novca i sredstava na tekućem, odnosno platnom računu i pojasnio da se platni račun koristi za uplate, prenose i isplate novčanih sredstava a kod elektronskog novca korisnik predaje novčana sredstva izdavaocu, a zauzvrat dobija posebno izdatu elektronsku novčanu vrednost.

Rekao je i da se sredstva koja institucija elektronskog novca primi radi izdavanja elektronskog novca ne smatraju depozitom, da institucija elektronskog novca ne može na njih da plaća kamatu, niti da ih koristi na isti način na koji banka koristi depozitna sredstva.

Elektronski novac nije virtuelna valuta

Govoreći o tome ko može da izdaje elektronski novac, naveo je da to pre svega mogu da rade institucije elektronskog novca, a one zapravo predstavljaju privredna društva sa sedištem u Srbiji koje moraju da dobiju dozvolu NBS za izdavanje elektronskog novca. 

"Pored institucija elektronskog novca, elektronski novac mogu izdavati i banke, javni poštanski operator, Narodna banka Srbije, Uprava za trezor ili drugi organi javne vlasti u Srbiji, u skladu sa svojim nadležnostima", istakao je on.

Ova oblast uređena je Zakonom o platnim uslugama i podzakonskim aktima NBS a centralna banka obavlja i nadzor nad izdavaocima elektronskog novca u delu poslovanja koji se odnosi na izdavanje elektronskog novca i pružanje platnih usluga.

Kada je reč o zaštiti sredstva korisnika elektronskog novca, napomenuo je da je institucija elektronskog novca dužna da novčana sredstva primljena u vezi sa izdavanjem elektronskog novca drži odvojeno od sopstvenih sredstava i sredstava koja je primila od fizičkih i pravnih lica po drugim osnovima, kao i da u svakom trenutku raspolaže sredstvima koja odgovaraju ukupnoj vrednosti izdatog elektronskog novca, ako imalac elektronskog novca zatraži njegov otkup. 

Kartica, digitalni novčanik i elektronski novac nisu isto

Posebno je naglasio da ta sredstva moraju biti zaštićena od rizika koji proizlaze iz poslovanja same institucije o ona ne mogu biti predmet izvršenja ili prinudne naplate, niti ulaze u stečajnu ili likvidacionu masu.

Objašnjavajući koja prava imaju korisnici i kome mogu da se obrate u slučaju problema, rekao je da korisnik ima pravo da od izdavaoca zatraži otkup elektronskog novca a to znači da može da zahteva da mu se elektronski novac koji ima isplati ili prenese u novčanim sredstvima, u celosti ili delimično.

Ukazao je i da korisnici elektronskog novca, kao i svi drugi korisnici platnih usluga, uživaju zaštitu koju obezbeđuje Zakon o platnim uslugama, bez obzira na način i sredstvo plaćanja.

"Sva pravila koja važe i za korišćenje gotovog novca ili kartica važe i za elektronski novac, pa je neophodno voditi računa o njemu i prijaviti njegovu krađu, gubitak ili zloupotrebu", rekao je on.

Blagojević je pojasnio da elektronski novac, digitalni novčanik i platna kartica nisu isto, već tri različita pojma koja se u praksi često koriste zajedno.

"Elektronski novac je sama novčana vrednost koja je izdata nakon što je izdavalac primio novčana sredstva. Digitalni novčanik nije isto što i elektronski novac. On predstavlja tehničko rešenje, najčešće aplikaciju, putem kojeg korisnik može da pristupi određenim sredstvima ili instrumentima plaćanja. U njemu se, na primer, mogu čuvati podaci o platnim karticama, a u zavisnosti od konkretnog modela, može omogućiti i pristup elektronskom novcu", pojasnio je on.

Dodao je da je platna kartica platni instrument kojim korisnik inicira platnu transakciju i da ona najčešće omogućava raspolaganje novčanim sredstvima koja se nalaze na platnom računu, ali može služiti i za raspolaganje elektronskim novcem ako je takav model predvideo izdavalac.

Elektronski novac prati i dosta zabluda a među najčešćima, Blagojević je kao prvu izdvojio uverenje da je elektronski novac isto što i novac na bankovnom računu. Kako je objasnio, reč je o posebnoj, zakonom definisanoj novčanoj vrednosti koja se izdaje nakon prijema novčanih sredstava.

Druga zabluda je da je elektronski novac vid štednje.

"Nije, jer institucije elektronskog novca ne prikupljaju depozite i ne plaćaju kamatu na sredstva koja korisnik drži u obliku elektronskog novca", pojasnio je on.

Zabluda je i da su sva digitalna plaćanja elektronski novac, jer kako je naveo, plaćanje platnom karticom s tekućeg računa, instant plaćanje ili plaćanje putem mobilnog bankarstva ne znače sami po sebi da korisnik koristi elektronski novac.

Kao četvrtu zabludu izdvojio je da je elektronski novac isto što i virtuelna valuta i pojasnio da su to različite pravne kategorije i podležu različitom regulatornom režimu.

Govoreći o tome kako će se elektronska plaćanja razvijati u narednim godinama, napomenuo je da se može očekivati dalji razvoj u pravcu bržih, jednostavnijih i sve digitalnijih načina plaćanja, uz istovremeno jačanje bezbednosti i zaštite korisnika.

"U Srbiji već postoji snažna infrastruktura za instant plaćanja, a korišćenje IPS NBS sistema nastavlja da raste. Takođe, izmenama Zakona o platnim uslugama stvoren je pravni okvir za otvoreno bankarstvo i uvedene su usluge iniciranja plaćanja i pružanja informacija o računu. To otvara prostor za nove fintek usluge i veći izbor za korisnike", rekao je Blagojević.

Naveo je i da je od maja ove godine Srbija operativno uključena i u SEPA Credit Transfer šemu, što omogućava efikasnije obavljanje plaćanja u evrima sa inostranstvom, piše Tanjug.

Zato se, prema njegovim rečima, može očekivati da će se razvoj platnih usluga nastaviti u pravcu sve većeg povezivanja različitih načina plaćanja - instant plaćanja, mobilnih aplikacija, digitalnih novčanika i novih fintek usluga.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.