Automobilska industrija puna je ideja koje su u salama za sastanke verovatno zvučale genijalno, ali su se u prodajnim salonima brzo pokazale kao promašaji.
Britanski Top Gear u svom izboru "Fail of the Century" izdvojio je čak 44 automobilska promašaja od početka ovog veka. Među njima ima zaista loših automobila, ali i modela koji su tehnički bili sasvim dobri, samo ih tržište nije razumelo ili kupci nisu videli razlog da ih kupe.
Ovo je 10 zanimljivih primera
BMW Serije 5 Gran Turismo
BMW Serije 5 GT iz 2009. godine trebalo je da spoji udobnost limuzine, prostranost karavana i povišenu poziciju za volanom kakvu nude SUV modeli.
Problem je bio u tome što je BMW već imao Seriju 5 Touring, X5 i X6. GT je tako završio negde između različitih kategorija, a njegove neobične proporcije nisu mu pomogle.
Bio je veoma prostran i udoban, ali kupci nikada nisu sasvim shvatili zašto bi ga izabrali umesto nekog od klasičnih BMW modela.
SsangYong Rodius: Dizajn koji je zasenio sve ostalo
Prvi Rodius mogao je da preveze veliki broj putnika i nudio je ogromnu unutrašnjost za relativno pristupačnu cenu.
Nažalost, gotovo sve rasprave o njemu završavale su se pričom o izgledu. Neobičan zadnji deo i čudne proporcije redovno su mu donosili mesta na listama najružnijih automobila.
Nije pomoglo ni to što je već kada se pojavio delovao pomalo zastarelo, dok vozne karakteristike nisu bile posebno ubedljive.
Fiat 124 Spider: Da li je dobra Mazda morala da postane drugačiji Fiat?
Ovaj izbor je mnogo kontroverzniji. Fiat 124 Spider nastao je u saradnji sa Mazdom, delio je osnovu sa MX-5 i proizvodio se u istoj fabrici u Hirošimi.
Fiat mu je dao sopstveni dizajn i 1,4-litarski turbo motor sa 140 KS i 240 Nm. Bio je zabavan, lagan roadster i teško ga je nazvati lošim automobilom.
Problem je bio u tome što je pored jeftinije i već afirmisane Mazde MX-5 bilo teško objasniti zašto bi kupac izabrao upravo Fiat.
Renault Clio RS IV: Kada napredak naljuti fanove
Clio RS četvrte generacije nije bio spor. Problem je bio što je potpuno prekinuo tradiciju svojih prethodnika.
Atmosferski 2,0-litarski motor, ručni menjač i karoserija sa troja vrata zamenjeni su 1,6-litarskim turbo motorom, EDC menjačem sa dvostrukim kvačilom i karoserijom sa petoro vrata.
Automobil je objektivno postao brz i praktičan za svakodnevnu vožnju, ali je izgubio deo sirovog karaktera zbog kojeg su prethodne generacije Clija RS stekle kultni status.
Citroën C6: Odličan automobil koji kupci nisu želeli
C6 je možda najbolji dokaz da tržišni neuspeh ne znači da je automobil loš.
Veliki Citroën izgledao je originalno i upečatljivo, imao je izuzetno udobno hidropneumatsko ogibljenje i bio pravi predstavnik francuskog luksuza.
Problem je bio znak na prednjoj maski. Kada je trebalo potrošiti ozbiljan novac, evropski kupci uglavnom su birali Mercedes E-klase, BMW Serije 5 ili Audi A6.
C6 je zato ostao redak automobil, a danas upravo zbog svoje posebnosti postaje zanimljiv kao klasik u nastajanju.
Citroën C3 Pluriel: Pet automobila u jednom, barem u teoriji
Citroën je C3 Pluriel zamislio kao hečbek, automobil sa panoramskim krovom, kabriolet, spider, pa čak i svojevrsni mali pikap.
Zahvaljujući veoma maštovitoj konstrukciji, automobil je zaista mogao da menja svoju namenu. Problem je nastajao tokom same transformacije.
Da bi se dobio oblik spidera, veliki krovni lukovi mogli su potpuno da se skinu, ali ih tada nije bilo moguće smestiti u automobil. Ako bi nakon njihovog ostavljanja kod kuće počela kiša, ideja o modularnosti više nije delovala tako genijalno.
Osim toga, krovni mehanizam bio je prilično osetljiv, dok sama konstrukcija automobila nije bila naročito kruta.
Honda CR-Z: Sportski hibrid bez dovoljno sporta
Honda je sa modelom CR-Z pokušala da spoji duh legendarnog CR-X-a sa tada relativno novom hibridnom tehnologijom.
Ideja je na papiru bila odlična: nizak kupe, 1,5-litarski benzinski motor, elektromotor i šestostepeni ručni menjač.
Ukupna snaga od 124 KS, međutim, nije bila dovoljna da opravda sportski izgled. CR-Z nije bio naročito brz, ali nije bio ni posebno štedljiv.
Danas je upravo zbog neobične kombinacije hibridnog pogona i ručnog menjača zanimljiviji nego u vreme kada se prodavao.
Volkswagen Phaeton: Briljantan automobil i katastrofalna poslovna ideja
Ferdinand Piech želeo je da dokaže da Volkswagen može da napravi luksuznu limuzinu koja može da se meri sa Mercedesom S-klase.
U tome je uspeo. Phaeton je bio tehnološki fascinantan, vrhunski izrađen i mogao je da se dobije čak sa V12 benzinskim motorom i V10 TDI dizelom.
Ali kupci spremni da plate ozbiljan novac za luksuznu limuzinu uglavnom nisu želeli Volkswagen, piše Jutarnji.hr/autoklub
Od 2001. do 2016. godine u fabrici u Drezdenu proizvedeno je 84.235 Phaetona. Danas se ovaj automobil može kupiti relativno povoljno kao polovnjak, ali troškovi održavanja i dalje pripadaju svetu luksuznih automobila.
Peugeot 308 CC: Kada kabriolet postane pretežak
Peugeot je imao veliki uspeh sa manjim modelom 206 CC, ali je 308 CC pokazao i drugu stranu metalnih sklopivih krovova.
Mehanizam donosi značajnu dodatnu masu, zbog čega je automobil morao da dobije i dodatna ojačanja.
Rezultat nije bio ni pravi sportski kupe ni naročito lagan kabriolet. Kao udoban automobil za vožnju sa otvorenim krovom imao je smisla, ali ljubitelji dinamične vožnje teško su u njemu pronalazili nešto posebno.
Nissan Pulsar: Najveći problem bio je to što ga se niko nije sećao
Pulsar se 2014. godine vratio na evropsko tržište sa veoma ozbiljnom misijom – da napadne Volkswagen Golf, Ford Focus, Opel Astru i Peugeot 308.
Bio je prostran, udoban i racionalan, a nije imao neku katastrofalnu manu.
Upravo je to bio problem.
Dizajn, vožnja i karakter bili su toliko nenametljivi da je Pulsar prolazio gotovo neprimećeno. Evropska prodaja završena je već 2018. godine, posle samo četiri godine.
Teško ga je nazvati lošim automobilom, ali kao model koji je trebalo da vrati Nissan u srce evropske kompaktne klase jednostavno nije uspeo.
Nisu svi bili loši automobili
Na kraju je možda nepravedno svih deset modela nazivati najgorim automobilima ovog veka.
Rodius i C3 Pluriel zaista su imali očigledne koncepcijske slabosti, ali Phaeton i C6 bili su veoma dobri automobili koje tržište nije prihvatilo. Fiat 124 Spider bio je sasvim solidan roadster, dok je Pulsarov najveći problem bio nedostatak karaktera.
Upravo zato su ovakvi automobilski promašaji zanimljivi. Ponekad automobil propadne zato što je loš, a ponekad zato što je nastao u pogrešnom trenutku, na pogrešnom mestu ili za kupca koji jednostavno nikada nije postojao.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)