Porodica Džejms iz Herefordšira, koja se generacijama bavi proizvodnjom mleka, pokrenula je brend Whole Moo World i počela da prodaje svoje mleko direktno kupcima. Ideja je vremenom prerasla u širi biznis model, pa se na njihovim lokacijama danas, osim mleka, mogu kupiti i drugi lokalni proizvodi.
Od farme do kupca bez odlaska u prodavnicu
Poenta poslovnog modela je jednostavna - kupac dolazi do automata, plaća karticom i uzima sveže mleko, bez čekanja u redu i bez klasične prodavnice.
Prema podacima kompanije, njihovi automati rade 24 sata dnevno, a mleko se doprema sa njihove porodične farme u Herefordširu. Na pojedinim lokacijama kupci mogu da natoče mleko u višekratne staklene boce, dok su dostupni i mlečni napici sa različitim ukusima.
Gardijan navodi da je porodica pokrenula ovaj model kao način da direktnije prodaje mleko potrošačima i poveća prihod u periodu nestabilnih cena mleka. Posao se potom proširio na 17 automata za mleko širom Herefordshirea i okolnih oblasti.
Nisu se zaustavili na mleku
Najzanimljiviji deo priče dolazi kada su farmeri shvatili da isti princip može da se primeni i na druge proizvode.
Pokrenuli su dodatni koncept pod nazivom Tuckshop, odnosno automate sa lokalnom hranom. Na njima se mogu pronaći sendviči, pite, rolnice sa kobasicama, kolači, brauniji i drugi proizvodi lokalnih proizvođača.
Prema podacima Whole Moo Worlda, na njihovim lokacijama predstavljaju proizvode više od 10 lokalnih proizvođača hrane.
Guardian navodi da je ovaj deo poslovanja proširen na 22 lokacije, uglavnom uz automate za mleko.
Automat radi i kada prodavnica ne radi
Za kupce je prednost očigledna - ne zavise od radnog vremena prodavnice.
Automati omogućavaju da mleko ili određene prehrambene proizvode kupe rano ujutru, kasno uveče ili tokom vikenda. Plaćanje je bezgotovinsko, a kompanija navodi da se mleko u automate doprema svakodnevno.
Na pojedinim lokacijama kupci mogu da kupe i mlečne šejkove, dok dodatni automat nudi lokalnu hranu.
Rešenje i za sela u kojima nema prodavnice
Ovakav model ima još jednu važnu funkciju. Gardijan ga povezuje sa problemom ruralnih područja u kojima se zatvaraju prodavnice, pa stanovnici ostaju sa manje mogućnosti da blizu kuće kupe sveže namirnice.
Za vlasnike farmi, s druge strane, automat predstavlja način da proizvod prodaju direktno krajnjem kupcu, dok lokacija na kojoj je postavljen dobija dodatnu uslugu za meštane.
U jednom primeru koji je objavila lokalna zajednica, farmer plaća naknadu seoskoj sali za postavljanje automata na njenom zemljištu, dok selo dobija dodatni prihod i novu uslugu za stanovnike.
Ideja koja bi mogla da bude zanimljiva i domaćim proizvođačima
Ovaj model posebno je zanimljiv zbog toga što ne zahteva klasičnu prodavnicu.
Poljoprivrednik koji proizvodi mleko, jaja, med, sokove, sir ili druge proizvode mogao bi, uz ispunjavanje svih propisanih uslova za bezbednost hrane i prodaju, da razmišlja o direktnijem kontaktu sa kupcem.
Suština britanskog primera nije samo u automatu. Ona je u promeni načina prodaje - proizvod ne završava nužno kod velikog trgovca, već proizvođač pokušava da dođe bliže kupcu.
A upravo je to deo poslovnog modela koji je porodica Džejms uspela da proširi: od jednog poljoprivrednog proizvoda do mreže automata koji istovremeno povezuju farmu, kupce i druge male proizvođače.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)