Projekat Shenzhen–Zhongshan, vredan oko 6,7 milijardi dolara, nije samo još jedan most preko mora. Reč je o čitavom sistemu mostova, veštačkih ostrva i podvodnog tunela, dugom 24 kilometra, koji je promenio saobraćajnu mapu jednog od ekonomski najvažnijih regiona Kine.
Najveća zanimljivost ovog projekta krije se upravo tamo gde ga vozači najmanje očekuju – ispod površine mora.
Put koji je nekada trajao oko dva sata sada može da se pređe za približno pola sata. Za region oko delte Biserne reke, gde se nalaze neki od najvažnijih kineskih gradova i industrijskih centara, to znači mnogo više od obične uštede vremena. Brža veza između ekonomskih zona direktno utiče na protok ljudi, robe, investicija i poslovanja.
Nije samo most, već saobraćajni sistem kakav svet retko viđa
Shenzhen–Zhongshan Link povezuje dva velika grada na suprotnim stranama estuarija Biserne reke. Konstrukcija je osmišljena kao kombinacija više ogromnih infrastrukturnih objekata.
Sa obe strane nalaze se veliki mostovi, dok se u centralnom delu autoput spušta ispod mora. Vozila zatim prolaze kroz podvodni tunel koji povezuje dva veštačka ostrva, izgrađena posebno za potrebe ovog projekta.
Čitav sistem ima osam saobraćajnih traka, a projektovan je za brzine do 100 kilometara na sat.
Izgradnja je trajala sedam godina, a rezultat je infrastruktura koja je odmah privukla pažnju svetske inženjerske javnosti. Projekat je, prema podacima koji su pratili njegovu izgradnju, postavio čak deset rekorda u različitim kategorijama mostogradnje i tunelske infrastrukture.
Među najznačajnijim dostignućima nalaze se rekordni rasponi čeličnih visećih konstrukcija, izuzetno visoke konstrukcije iznad mora, ogromni sistemi sidrenja, ali i jedan od najimpresivnijih delova celog projekta – dvosmerni podvodni tunel sa osam traka.
Autoput se spušta ispod mora
Tunelski deo dugačak je više od pet kilometara, dok njegova širina na pojedinim mestima dostiže 55,6 metara.
Sam prizor autoputa koji nestaje pod morem, a zatim se ponovo pojavljuje na drugoj strani preko sistema veštačkih ostrva i mostova, pokazuje koliko su se poslednjih godina promenile mogućnosti savremenog građevinarstva.
Međutim, ovakav objekat nije izazov samo za građevince. Podvodni tunel zahteva neprekidnu kontrolu i izuzetno složen sistem bezbednosti.
Zato značajan deo posla obavljaju roboti.
Kroz tunel patrolira 14 robotskih jedinica koje nadziru instalacije, kablove, cevovode i druge ključne delove infrastrukture. Njihov zadatak je da uoče potencijalne probleme, registruju vanredne situacije i podatke proslede centralnom kontrolnom centru.
U slučaju problema, sistem može da pomogne i u usmeravanju saobraćaja. Roboti imaju mogućnost komunikacije sa vozačima, dok posebna signalizacija unutar tunela daje jasne instrukcije u zavisnosti od situacije.
Duž zidova postavljen je i sistem svetlosne signalizacije koji menja boju. U normalnim okolnostima signalizacija pokazuje da je put bezbedan, dok se u vanrednim situacijama aktiviraju druga upozorenja i pravci za kretanje.
Infrastruktura kao ekonomska investicija
Cena od 6,7 milijardi dolara na prvi pogled deluje ogromno, ali kineski pristup ovakvim projektima zasniva se na dugoročnom ekonomskom efektu.
Delta Biserne reke jedna je od najvažnijih ekonomskih oblasti Kine. Na relativno malom prostoru koncentrisani su veliki gradovi, proizvodni kapaciteti, luke, tehnološke kompanije i ogromno tržište.
Kada se vreme putovanja između važnih ekonomskih tačaka smanji sa oko dva sata na svega 30 minuta, posledice se ne mere samo u kilometrima. Kraće putovanje znači niže troškove transporta, bržu isporuku robe i jednostavnije povezivanje kompanija i zaposlenih.
Upravo zato megaprojekti poput Shenzhen–Zhongshan Linka predstavljaju mnogo više od građevinskih rekorda. Oni su deo šire strategije u kojoj se infrastruktura koristi kao alat za povezivanje ekonomskih centara i povećanje njihove konkurentnosti.
Ovaj projekat se uklapa i u širu mrežu velikih saobraćajnih veza u oblasti Velikog zaliva, koja povezuje Hongkong, Makao i gradove provincije Guangdong.
Kineski megaprojekat tako je postao demonstracija inženjerske moći, ali i primer koliko daleko države i kompanije mogu da odu kada iza jednog infrastrukturnog projekta stoji ogroman kapital i dugoročna ekonomska računica.
Na kraju, možda je upravo podvodni autoput najbolja slika onoga što je ovde napravljeno: vozač ulazi na put kao na bilo koji drugi autoput, a nekoliko minuta kasnije prolazi ispod mora kroz jedan od najkompleksnijih tunela na svetu.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)